Grmoja: Europska sramota, Plenković mora smijeniti šeficu DORH-a i sam otići! Habijan: Ne razumijete materiju

U emisiji HTV-a 'Otvoreno' o uhićenju bivše ministrice regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijele Žalac i šefa agencije koja provodi kontrolu nad trošenjem novca iz EU fondova Tomislava Petrica govorili su predsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Nikola Grmoja (Most), potpredsjednik Nacionalnog vijeća za suzbijanje korupcije Damir Habijan (HDZ), konzultantica za EU fondove Ariana Vela i kriminalist Željko Cvrtila.

Habijan je rekao je kako nitko ne može konkretno reći za što se Žalac tereti.

- Ono što shvaćam, iz priopćenja USKOK-a, riječ je o izvidima, predistražnim radnjama. One su tajne, institucije rade svoj posao, rekao je Habijan.

Na pitanje hoće li zadržati presumpciju nevinosti jer je Žalac članica Predsjedništva HDZ-a Habijan je rekao kako je HDZ ozbiljna stranka, najveća.

- HDZ ima svoje interne akte, ima svoj statut koji propisuje kako se postupa u određenim situacijama. Kad ste spomenuli presumpciju nevinosti, naravno. Osobno mogu reći ovdje, kao odvjetnik i kao pravnik, to se uči na prvoj godini fakulteta. Ako ja sad to pregazim i kažem da nije bitna presumpcija nevinosti, što je sljedeće sutra? Hoćemo li reći da načelo zakonitosti nije bitno, da načelo poštenja i dobre volje nije bitno. Gdje je ta granica? Ali HDZ kao ozbiljna stranka, donijet će idućeg tjedna odluke o tome kad vidimo što se konkretno gospođi Žalac stavlja na teret, rekao je Habijan.

Upitan oko Petrica koji je na čelu agencije bez koje je teško povlačiti novac iz EU fondova Habijan je rekao kako je to ista stvar kao i za gospođu Žalac.

- Ono što smo čuli od nekih saborskih zastupnika da prijeti zastoj u apsorpciji apsolutno ne stoji, dodao je Habijan te postavio pitanje:

- Zar doista mislite da bi Hrvatska dobila prvu tranšu u iznosu od 818 milijuna eura iz Nacionalnog plana za otpornost i oporavak da postoji neka velika prijetnja odnosno da postoji sumnja od strane Europske komisije, rekao je Habijan.

Potom je objasnio što je Ured europskog tužitelja.

- Tko je ured delegiranog europskog javnog tužitelja i koja je to institucija? Lani u prosincu donesen je zakon u Saboru u kojem se provodi uredba o osnivanju ureda europskog javnog tužitelja. Riječ je o delegiranom europskom javnom tužitelju koji svoj ured ima u 22 države članice koje su pristupile tom mehanizmu koji je sastavni dio USKOK-a i koji je nadležan za kaznena djela koja se odnose na nezakonito trošenje sredstava iz EU fondova, objasnio je.

Šuplja priča

Grmoja smatra kako je to šuplja priča.

- USKOK sad tvrdi da nije zaključio izvide iako su tada bili medijski napisi o tome. Ne mogu shvatiti da jedna ozbiljna država sama to ne istraži nego da sad imamo europsku sramotu. Poručio sam Plenkoviću da podnese ostavku nakon ove sramote koju su nam priuštili gdje smo dobili šamar od europske institucije. Znam da ga sad nakon ovoga više ne čeka svijetla europska budućnost i da će mu se puno teže biti odlučiti na takav korak, ali to bi napravio jedan ozbiljan državnik. Sve ove marifetluke plaćaju hrvatski građani jer izdvajamo sredstva za EU. Sasvim je jasno da je USKOK zaključio istragu. Kada je ministrica Žalac morala otići otišla je upravo zbog ovoga. Vjerojatno je tada premijer Plenković rekao 'postali ste teret za Vladu i stranku i nitko vas neće dirati'. Uvjeren sam da je to bilo tako, rekao je Grmoja te dodao kako je uvjeren da DORH i USKOK rade po nalogu premijera.

Najavio je za sutra otvoreno pismo premijeru da se pokrene smjena glavne državne odvjetnice jer to je potez koji, kako je rekao, može učiniti Vlada, a ne Sabor.

- Nakon toga jedini način da svi procesi koji su nam potrebni u borbi protiv korupcije da krenu je da Andrej Plenković i ova Vlada odstupi. Ovo je više negledljivo, tolika uhićenja iz tjedna u tjedan, iz mjeseca u mjesec i sad nam još europske institucije potvrđuju da naš DORH i USKOK ne rade svoj posao kako treba. Jedna velika sramota. Smjena glavne državne odvjetnice i ostavka premijera. Jedini je izlaz iz ove situacije, naglasio je Grmoja.

Reagirao je Habijan koji je rekao kad je sramota u pitanju da on osjeća susramlje jer Grmoja ne razumije za što je glasao u prosincu 2020. godine.

- Govorite da USKOK i DORH ne rade svoj posao. Ne razumijete uopće što je delegirani europski javni tužitelj, a vrlo ste glasni kad komentirate situaciju. Ne razumijete materiju, vrlo je teško s vama pričati. To je niska demoagogija i floskule. Nije pročitao zakon, uzvratio je Habijan.

- Ovakve laži su nevjerojatne, pročitao sam zakon i raspravljao sam o njemu, rekao je Grmoja.

Floskule i niski populizam

- Koristite medijski prostor i manipulirate, koristite floskule i niski populizam, ne razumijete materiju, uzvratio je Habijan u sukobu s Grmojom koji je prekinuo voditelj Mislav Togonal.

Hrvatski DORH i USKOK su ovaj slučaj mogli riješiti i bez OLAF-a. Uhvatio sam vas u laži, svima je jasno i drago mi je, rekao je Grmoja na kraju žestoke rasprave s Habijanom.

Konzultantica za EU fondove Ariana Vela rekla je da bi htjela reći tri stvari sa stručnog aspekta.

- Prva stvar je pitanje odabira prvog postupka javne nabave koji je proveden iz tehničke pomoći, dakle korištenjem EU fondova. Inicijalno je odabran pregovarački postupak bez prethodne objave poziva za nadmetanje. To je ono kad mi ljude na učilištu educiramo o javnoj nabavi i EU fondovima kažemo ovo nemojte odabirati jer je protivno, čak i kada postoje zakonski preduvjeti koji su ispunjeni za odabir tog postupka, jer se radi o postupku koji je nisko transparentan i u takvim situacijama vrlo je izgledno da bi u nekakvoj naknadnoj kontroli, koja se i danas spominjala, bila određena financijska korekcija. To je srušeno zbog žalbe King ICT-a, to je sreća u nesreći jer se izjavila žalba na obavijest o dodjeli ugovora i državna je komisija za kontrolu postupaka javne je poništila postupak, objasnila je.

- Druga je stvar pitanje kako je taj iznos došao do toga da se višekratno povećao. Zakon o javnoj nabavi poznaje institut koji se zove istraživanje tržišta. Svaki sudionik postupka javne nabave može u ovakvoj situaciji kad ne zna kolika bi bila cijena neke usluge može određenom broju gospodarskih subjekata postaviti zahtjev da sastave nekakvu neobvezujuću ponudu u kojoj će onda oni definirati te parametre. Ti parametri mogu uključivati cijenu, rok isporuke i onda taj isti zakon o javnoj nabavi predviđa kako mitigirati da ti gospodarski subjekti koji su dali neobvezujuće ponude zapravo ne budu u sukobu interesa. Možda se to moglo napraviti, možda se radilo, možda nije, ne mogu reći, nemam do kraja uvida u taj predmet, izjavila je.

- Nas u sektoru koji radimo u EU fondovima izuzetno je začudilo pitanje gospodina Petrica. Ne znam što im se stavlja na teret, ali je činjenično stanje takvo da je Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU SAFU posredničko tijelo razine 2. Ono kontrolira postupke javne nabave, one rizične u tzv. ex ante kontroli, u EU fondovima u prethodnoj kontroli gdje je njihovo mišljenje neobvezujuće, savjetodavnog je karaktera. Ali jednako tako za sve postupke javnih nabava koji su provođeni u određenim projektima radi nešto što se zove ex post kontrola. Ono što oni trebaju utvrditi je li u tom postupku javne nabave koji je proveden bila počinjena nepravilnost. Nepravilnosti su taksativno navedene, točno piše što u kojoj situaciji i zaprijećeno je nešto što se zove financijska korekcija, najčešće u postotku. Oni su vjerojatno u ovom slučaju odredili da se vjerojatno dogodila nepravilnost, ne znam nisam vidjela predmet, i odredili su nekakvu financijsku korekciju, dodala je Vela.

'Tomo korekcija'

Na pitanje jesu li u kontroli strogi, potvrdila je da jesu.

- Oni su strogi, mi i inače u sektoru kolegu Petrica zovemo "Tomo korekcija". Kolega Petric je na čelu ove institucije, ne mogu ulaziti u njegovu stručnost, odnosno njegovu egzaktnu kompetenciju o provedbi konkretnog postupka nabave, ali ono što mogu reći da kada se provode ex post kontrole on to ne bi mogao napraviti sam. U središnjoj agenciji postoji nekoliko različitih odjela, postoji nekoliko različitih odluka koje se u tom procesu utvrđivanja nepravilnosti mogu dogoditi. Ne znam zašto je priveden, to je nešto što bi sada trebalo razjasniti u onoj mjeri u kojoj je to moguće s obzirom na zakonske odredbe koje priječe objave ovakvih informacija u trenutku kada su izvidi u tijeku zato što se sada stavlja jedna jako negativna slika na cijelu Središnju agenciju za financiranje i ugovaranje koja kontrolira jako veliki broj postupaka javne nabave.

Na pitanje hoće li to zaustaviti povlačenje novca iz EU fondova Vela je rekla da ne bi trebalo.

- Procedure mogu teći, nema zapreke da sutra svi doći na posao, da ga obavljaju. Ali hoće li to na njih utjecati subjektivno, hoće li se bojati donositi odluke, hoće li se tu dogoditi nekakvi zastoji po tom pitanju - da, hoće li Hrvatska možda imati problema akreditirati svoje sustave za financijsku perspektivu 2021-2017 - mogli bismo imati problema. Ali sve pod uvjetom da se kolegi Petricu pravomoćno presudi i da se utvrdi da je on zaista odgovoran za počinjenje kaznenog djela, mi trenutačno ne znamo kojega, rekla je Vela.

- I treća stvar koju bih htjela reći ovaj ured koji procesuira ove predmete je relativno novi. Ostaje za vidjeti kako će ta praksa teći u budućnosti. Ovo su neki prvi slučajevi. Trebamo vidjeti hoće li oni zaista završiti u kaznenom progonu, hoće li biti pravomoćnih presuda ili neće ili će to biti nekakav medijski balon. Situacija je takva da se negativno svjetlo baca na cijeli sustav fondova EU u Hrvatskoj. Treba vidjeti sada u ovim postupcima je li to opravdano ili nije. U sustavu postoje ljudi koji dobro rade svoj posao, koji nisu dovoljno plaćeni, koje treba nagraditi. Jednako tako kako i u cijelom sustavu državne uprave u RH postoje ljudi koji ne rade svoj posao i koji nisu penalizirani. Mi ne možemo očekivati da u državi u kojoj nismo reformirali javnu upravu u kojoj znamo da smo spori, da nismo efikasni, da odjednom ti isti sustavi koji rade EU fondove funkcioniraju besprijekorno. Mi konzultanti i naši klijenti bismo prvi bili sretni da stvari funkcioniraju jako dobro, da funkcioniraju idealno, bez poteškoća i svi pod jednakim uvjetima dolazimo do tih novaca, naglasila je Vela.

Što je ovo

Na pitanje što je ovo, kriminalist Željko Cvrtila je rekao kako je činjenica da je ovaj Ured unutar USKOK-a, a USKOK unutar DORH-a koji je sastavni dio RH.

- Tu rade naši istražitelji, nisu od jučer, ljudi koji rade u tom novom uredu nisu novi, oni imaju puno iskustva u takvim predmetima. To je zapravo odradilo hrvatsko pravosuđe, odnosno istražna tijela RH. Ono što i jest po Zakonu o kaznenom postupku i po Kaznenom zakonu RH, sud će moguće već sutra odlučivati o pritvoru, sudit će se po našim propisima u našim sudovima. Istražne radnje, prisluškivanje radi hrvatska policija po nalogu Ureda, a to je zapravo po nalogu državnog odvjetnika, rekao je Cvrtila.

- Bila je ideja da ovaj Ured bude direktno pod državnim odvjetnikom. Iz nekog razloga je završio pod USKOK-om, pretpostavljam da je to zbog kapaciteta koji USKOK ima i s obzirom na to da se radi o jako teškim predmetima, dodao je.

Također je rekao kako je Grmoja točno kazao da su to naša tijela mogla odraditi po našim zakonima, no zbog nadležnosti su to proslijedili tom novom Uredu.

- Gdje je razlika? Razlika je u tome, što je dosta bitna razlika za početak djelovanja ovog ureda, Tamara Laptoš kao predstavnik tog ureda ima koordinaciju i nadzor unutar centralnog tijela državnog tužitelja EU u Luksemburgu i oni izvješćuju u predmetima u kojima su u pripremi, u izvidima, gdje su optužbe te izvješćuju Europsku komisiju. S te strane postoji jedan nadzor i kontrola, rekao je Cvrtila.

Korupcija se infiltrirala

- Korupcije ima, svjesni smo, poprilično je infiltrirana u državna tijela. Nije izuzeta niti jedna stranka niti institucija, istaknuo je.

- Jedan od ključnih razloga zašto korupcija može rasti i infiltrirati se jesu politička imenovanja koja su po principu tko koga zna, smatra Cvrtila te dodao kako nemamo sustav nadzora nad državnim tijelima - ministarstvima, agencijama, državnim poduzećima, svojevrsnu unutarnju kontrolu na svim tim razinama.

- Ako mogu savjetovati premijera. Ne mislim da je on involviran u išta od ovakvih stvari, zaista se ne vuku sjene i repovi za njim. Međutim, previše je ljudi okolo koji njega blate i znate kad prolazite kroz špalir gdje vas ljudi nabacuju s blatom teško je tu izaći čist. Morat će poduzeti nešto da uspostavi sustav kako se ovakve stvari ne bi događale, smatra Cvrtila.

Pred kraj emisije ponovno je zaiskrilo između Habijana i Grmoje po pitanju odgovornosti jer je Habijan Grmoji spomenuo otkaze u gradskoj upravi u Metkoviću, zatim o uvjetima zapošljavanja u Hrvatskim vodama, a potom i oko stava o cijepljenju i antivakserskim stajalištima.