Grlić Radman: Kandidatski status BiH spriječio bi "maligni utjecaj trećih zemalja"

BiH bi trebala do kraja ove godine početi pregovore s EU-om jer bi to pomoglo sprečavanju "malignih utjecaja trećih zemalja", rekao je u četvrtak u Zagreb na konferenciji šef hrvatske diplomacije Gordan Grlić Radman, ističući hrvatske zasluge za kandidatski status te zemlje.

Hrvatska, koja je od samih početaka bila iskreni zagovornik europskog puta BiH želi da ta zemlja "do kraja ove godine otvori pristupne pregovore. Mislim da je to izrazito važno sigurnosno i političko pitanje, ali i važno upravo zbog sprečavanja malignih utjecaja trećih zemalja", rekao je ministar, misleći prije svega na Rusiju, Tursku, Kinu.

"Stjecanje kandidatskog statusa BiH je zasluga hrvatske vlade i zemalja kojima smo pristupili i koje su nas podržale. BiH zaslužuje ove pregovore što prije", naglasio je.

Bosna i Hercegovina predala je zahtjev za članstvo u EU 2016., a kandidatski status dobila je u prosincu 2022.

BiH je pritom dobila 14 prioriteta koje treba ispuniti za otvaranje pregovora, oko kojih je, kako je rekao ministar, "jako angažirano" novo bosanskohercegovačko Vijeće ministara, a u kolovozu je usvojeno i pet zakona koji se odnose na put BiH u EU.

Europska komisija trebala bi u listopadu objaviti izvješće o zapadnom Balkanu.

Grlić Radman govorio je na konferenciji "Proširenje EU - Može li BiH biti nova uspješnica", na kojoj su među ostalima sudjelovali i visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt, posebni savjetnik predsjednika vlade, bivši ministar vanjskih poslova Mate Granić i zastupnik u EU Tomislav Sokol čiji je ured zajedno sa Zakladom Konrad Adenauer za RH i Zakladom hrvatskog državnog zavjeta organizator skupa.

Schmidt je kazao da "postoji politička nužnost" integracije BiH u EU i da se ne smije izgubiti momentum, pogotovo jer nije poznato hoće li biti političkog efekta rata u Ukrajini i ruske agresije na zapadni Balkan".

"To je moguće i stoga moramo biti svjesni da je potrebna otpornost, a to uključuje i otvaranje pregovora ove godine s BiH", kazao je.

"Mora postojati razumijevanje da je zapadni Balkan dio Europe. Riječ je o području koje se mora pozvati u europsku obitelj i valja im pomoći u tome", kazao je.

I šef hrvatske diplomacije naglasio je i da je zapadni Balkan postao izrazito geopolitički važan nakon početka ruske agresije na Ukrajinu i prostor za geostrateško natjecanje trećih zemalja.

Važno je, naglasio je, "zaustaviti bilo kakav utjecaj Rusije ili prelijevanja sukoba i nestabilnosti. Zato EU mora biti snažno prisutna na zapadnom Balkanu", naglasio je, dodajući da ta regija zaslužuje europsku perspektivu, ali temeljem vlastitih postignuća "bez prečaca i političkih skraćivanja", naglasio je.

Tomislav Sokol također je naglasio da je za činjenicu da je BiH dobila kandidatski status zaslužna najviše Hrvatska kao i visoki predstavnik Schmidt.

"Perspektiva BiH je danas sigurno bolja nego prije godinu dana", rekao je. "To je rezultat rada i Hrvatske koja motor i zamašnjak koji gura BiH prema EU, a tu je i visoki predstavnik koji igra važnu ulogu. Upravo se zahvaljujući radu Hrvatske stav zapada prema BiH jako promijenio. Mislim da su shvatili da su upravo Hrvati faktor stabilnosti", naglasio je.