UVRŠTEN U PRORAČUN ZA 2015.

GRČIĆEV FOND SPASA ‘Sa 150 milijuna dramatično ćemo ubrzati povlačenje novca iz EU’

Sredstva iz novog fonda namijenjena su lokalnim samoupravama koje dosad nisu imala novac za obavezno sufinanciranje projekata koje podrži EU
Zagreb, 070214.Markov trg, Banski dvori.Press konferencija Branka Grcica potpredsjednika Vlade na temu koristenja EU fondova.Foto: Goran Mehkek / CROPIX
 Goran Mehkek / CROPIX

Kako bi ubrzala povlačenje novca iz fondova EU, Vlada pokreće novi fond koji će već u sljedećoj godini raspolagati sa 150 do 170 milijuna kuna.

Novi bi fond, očekuju u Banskim dvorima, trebao biti jedan od okidača novog investicijskog ciklusa u sljedećoj (inače, izbornoj) godini. U Vladi pritom ističu kako je za projekte koji će se u sljedećoj godini sufinancirati iz blagajne EU-a u prijedlogu proračuna na stranu stavljeno 7,1 milijardu kuna iz sredstava EU, čemu još valja pribrojiti oko 700 milijuna kuna iz domaćih izvora.

- Tih 7,8 milijardi kuna je ogroman novac i svakako predstavlja velik investicijski potencijal. Nove prilike traže i novi fond - poručuje Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU.

Nepremostiv problem

Novi Fond za sufinanciranje EU projekata punit će se prihodima od poreza na dohodak. Naime, 1,5 posto ukupno ubranih sredstava od tog poreza trebalo bi se slijevati u njega, pa u Vladi očekuju da će on u sljedećoj godini raspolagati s najmanje 150, a možda i sa 170 milijuna kuna. Svrha novog “fonda spasa” bit će da omogući financiranje domaće komponente u projektima jedinica regionalne i lokalne samouprave, a koja iznosi između 15 i 25 posto ukupne vrijednosti projekta s EU oznakom (u nekim slučajevima i više). Naime, upravo se problem domaće komponente kod mnogih od tih projekata pokazao teško premostivom preprekom s obzirom na to da brojne županije, gradovi i općine taj novac - jednostavno nemaju. Novim fondom projekti EU više na tome ne bi trebali zapinjati. Njime bi se trebalo pogurati i rješavanje ostalih problema na kojima zapinju projekti, poput žalbi u javnim nabavama ili problema s kojima se suočavaju građevinske tvrtke.

Dodatnih 30 milijuna

Onim najsiromašnijim jedinicama lokalne samouprave, svrstanim u kategoriju potpomognutih područja, na raspolaganju će u sljedećoj godini stajati još i dodatnih 30 milijuna kuna iz posebnog fonda, koje je već osnovalo Ministarstvo regionalnog razvoja i fonodva EU. Taj se novac, ističe Grčić, neće koristiti samo za sufinanciranje, nego i za pripremu projektne dokumentacije, pa će te jedinice praktično bez vlastitih ulaganja moći realizirati projekte koje financijski podupire EU.

U praksi, to znači da bi se većina projekata na lokalnoj i regionalnoj razini, sufinanciranih novcem EU, od sljedeće godine trebala realizirati s malim ili gotovo nikakvim ulaganjima gradova, općina i županija. Prilika je to za brojne lokalne jedinice da krenu u obnovu i izgradnju komunalne infrastrukture, posebice prometnica, kao i u uređenje parkova i naselja, ali i gradnju turističkih objekata.

Komunalna poduzeća

Mogućnost korištenja novca iz novog fonda imat će i komunalna poduzeća. Sve u svemu, u Banskim dvorima vjeruju da će to otvoriti nove prilike za posrnuli hrvatski građevinski sektor, ali i novo zapošljavanje, te tako potaknuti izlazak iz dugotrajne krize u kojoj se nalazi Hrvatska.

Novi fond, tvrdi Grčić, neće zapošljavati nove ljude, već će njegove poslove obavljati već zaposleni kadrovi u njegovu i Ministarstvu financija. Sličan je recept oproban s “malim” fondom za pomoć najnerazvijenijim jedinicama lokalne samouprave, koji djeluje u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Programi će se, objašnjava Grčić, birati po kvaliteti. Iznos koji se ne potroši u 2015. prebacit će se u 2016. godinu.

Inventura članstva u EU

Nova Vladina strategija prema fondovima EU dolazi u trenutku inventure dosadašnjeg članstva Hrvatske u Uniji. Iako iz Grčićeva Ministarstva stalno poručuju da Hrvatska ne stoji loše kad je riječ o korištenju novca iz Unijinih fondova, iz oporbe upozoravaju da nismo ni približno iskoristili prilike koje nam nudi članstvo u EU, pa tako ni one koje nam pružaju fondovi. K tome, iz redova nedavno osnovane Narodne stranke - Reformista ističu da je ideja o osnivanju posebnog fonda iz kojeg bi se sufinancirala domaća komponenta u EU projektima izvorno njihova. Naime, nju je još u prvoj polovici godine, ističe naš izvor iz krugova reformista, izložila njihova saborska zastupnica Natalija Martinčević.

- To je u osnovi naša ideja, iako ona nije u cijelosti primijenjena. Naša je ideja bila da novac za financiranje domaće komponente u EU projektima ne bude namijenjen samo jedinicama lokalne samouprave, nego i ostalima, kao i da se za to izdvoji znatno više novca, a u cilju pokretanja novog investicijskog ciklusa. Stoga je ovo zapravo daleko ispod našeg prijedloga - kaže nam izvor iz krugova Reformista.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 02:43