Gradonačelnik Biograda povisio si plaću za 50 posto

U utorak navečer je premijerka Jadranka Kosor u Zadru najavljivala 2010. kao jako tešku godinu na kraju koje bismo mogli ugledati „svjetlo na kraju tunela“, a u susjednom Biogradu plaća tamošnjeg gradonačelnika naglo je skočila za 50 posto.

Ivan Knez (HDZ) je profesionalni ravnatelj zadarske Službe 112, gradonačelničku funkciju obavlja volonterski i to za naknadu koja će ubuduće iznositi devet umjesto dosadašnjih šest tisuća kuna.

Njegovom zamjeniku Marijanu Stopferu je također povećana naknada i to sa 5.500 na osam tisuća kuna. Predsjednik biogradskog Gradskog vijeća Tonči Šangulin će umjesto dosadašnjih 2.200 kuna dobivati tri tisuće kuna, a potpredsjednici Anka Merdić (SDP) i Ivan Piškor (HSS) su s 300 otišli na tisuću kuna.

Biograd je specifičan i po još jednoj vrsti sada uvedenih naknada: za razliku od Zadra gdje predsjednici i članovi vijeća mjesnih odbora ne dobivaju nikakvu naknadu, u Biogradu predsjednici godišnje dobivaju dvije tisuće, a članovi vijeća mjesnih odbora po 700 kuna godišnje.

Gradonačelnik Ivan Knez je prije desetak dana dobio pismo od Darka Eškinje, svog prethodnika i sadašnjeg „savjetnika gradonačelnika za sektor gospodarstva“ u kojemu ga u ime biogradskih gospodarstvenika Eškinja upozorava na neprimjereno visoke iznose komunalnog doprinosa.

Cijenu od 120 i 180 kuna po prostornom metru Eškinja smatra „neprihvatljivom i odbojnom za svakog investitora“ što se pokazalo u nekoliko proteklih mjeseci kada je naplata komunalnog doprinosa svedena na nulu.

- Izgradnju proizvodnih djelatnosti i hotela koji imaju veći broj zaposlenih treba potaknuti jer kroz plaće zaposlenih, komunalnu naknadu i ostale prihode Grad će u konačnici profitirati, navodi Eškinja u svom pismu i predlaže komunalnu naknadu od 70 kuna po prostornom metru, ali savjet „gospodarskog savjetnika“ nije prihvaćen.

Na intelektualne i osobne usluge potrošeno 351 posto više novca

Umjesto planiranih 350, na reprezentaciju je u Biogradu ove godine potrošeno 437.799 kuna, a usluge promidžbe i informiranja su sa 437.600 skočile na milijun i 230.542 kune. Najveći je bio porast „intelektualnih i osobnih usluga“ koje su sa 600 tisuća porasle na dva milijuna i 107.209 kuna.