Brojni građani i tvrtke iz Hrvatske i inozemstva te međunarodne organizacije i inozemne vlade donirale su na račun državne riznice, u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa", više od 105,6 milijuna kuna za Baniju, a država je u godinu dana nakon otvaranja posebnog računa uspjela potrošiti tek trećinu novca i to isključivo - za hitne popravke.
Ali i u tom segmentu, koji bi trebao biti hitan kako bi se ljudi mogli sigurno vratiti u svoje domove, jasno je iz podataka koje smo prikupili, država šteka.
Tako su do jučer zaprimljena čak 8193 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu, najviše s područja Sisačko-moslavačke županije (7361), s područja Karlovačke 480, a iz Zagrebačke županije 352. Radovi su završeni tek na 1195 objekata, a radovi se obavljaju na 1084 kuće.
Raspodjela novca
Odnosno, država je uspjela hitno sanirati tek 14,6 posto kuća, na što je potrošila gotovo 50 milijuna kuna. Od toga je iz donacija potrošeno gotovo 39 milijuna kuna, a 11,2 milijuna kuna iz državnog proračuna.
Vlada je već 30. prosinca 2020., dakle samo nekoliko dana nakon potresa jačine 6,2 prema Richteru koji je pogodio Petrinju, Sisak, Glinu i okolicu, otvorila poseban račun za donacije iz Hrvatske i inozemstva, a već 25. veljače prošle godine na računu je bilo više od 100 milijuna kuna. Tada je Vlada donijela i posebnu odluku o raspodjeli novca, prema kojoj se sav donirani novac raspodjeljuje Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.
Prema toj odluci, novac se trebao koristiti "za obavljanje poslova obnove, odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i za druge poslove koje obavlja Središnji državni ured u skladu sa Zakonom o obnovi i aktima donesenima na temelju njega".
No, kako smo istražili, sav novac nije se i neće se uopće trošiti na uklanjanje niti na gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, već isključivo na sitne popravke, odnosno na takozvanu nekonstrukcijsku obnovu privatnih kuća. To obuhvaća hitne popravke dimnjaka, zabatnih zidova, zamjenu limarije, dijelova krovišta, pokrova ili popravak nenosivih pregradnih zidova. Nijedna u potresu stradala kuća nije srušena, niti je sagrađena nova obiteljska kuća.
- Navedena sredstva isključivo se troše za obnovu nekonstrukcijskih elemenata na kućama u privatnom vlasništvu - potvrdili su nam u Središnjem državnom uredu.
Zašto je država u godinu dana uspjela potrošiti samo trećinu novca koji su donirali građani, iz Središnjeg državnog ureda nisu nam konkretno odgovorili, već su samo poručili da je neutrošenih 66 milijuna kuna prenijela i u ovu godinu i bit će potrošena za istu namjenu.
- Ostatak sredstava prikupljen donacijama utrošit će se za nastavak provedbe nekonstrukcijskih elemenata na privatnim kućama, a sredstva planiramo utrošiti do kraja 2022. U ovome programu dosad je ukupno ugovoreno usluga i radova u iznosu 213,9 milijuna kuna - kažu u Središnjem državnom uredu.
A podaci o trošenju novca za nekonstrukcijsku obnovu, barem dosad, bili su potpuno netransparentni. Ne objavljuju se detaljna izvješća na što je novac potrošen, iako je Središnji državni ured, prema Vladinoj odluci, bio zadužen da mjesečno izvještava Vladu o utrošku sredstava prikupljenih u akciji "Pomoć za obnovu nakon potresa" te da na svojim mrežnim stranicama mjesečno objavljuje izvještaje o njihovu utrošku. Kada se donosila ta odluka, potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da se na najtransparentniji način izvještava javnost o uplati doniranog novca.
No, to se nije dogodilo. Središnji državni ured nije mjesečno objavljivao izvješća, već je početkom siječnja objavio jedan jedini dokument s tek jednom tablicom u kojoj su samo prikazali koliko je novca potrošeno svakog mjeseca do kraja prošle godine na nekonstrukcijsku obnovu. Bez detaljnih specifikacija, bez brojki kuća koje su obnovljene, bez adresa i imena ljudi koji su dobili državnu pomoć.
Transparentnije trošenje
Iz Središnjeg ureda kažu da mjesečno izvješće o utrošku novca redovno svaki mjesec dostavljaju Vladi te da se na web-stranici mjesečno objavljuju troškovi realizirani iz donacija.
Nakon našeg upita, sada najavljuju i da će se od ovog tjedna na web-stranici Ureda objavljivati detaljnija mjesečna izvješća o utrošenom novcu, broju dovršenih kuća i kuća onih na kojima se još radi.
- Izvješća o aktivnostima tjedno se dostavljaju Stožeru civilne zaštite, a periodično i jedinicama lokalne samouprave te Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Po uputi Agencije za zaštitu osobnih podataka možemo objavljivati podatke koji se odnose na ime i prezime fizičkih osoba, namjenu i iznos utrošenih sredstava, a sve će biti objavljeno na web- stranici Ureda do kraja tjedna - obećavaju sada iz Središnjeg državnog ureda.
No, nama nisu dostavili te detaljne podatke, iako smo ih tražili. Pobrojali su samo koliko je kuća sanirano svaki mjesec od lipnja prošle godine. Tako je, prema tim podacima, u lipnju prošle godine sanirana 181 kuća, a dosad 1195 kuća. U prosjeku se mjesečno saniralo oko 160 kuća, najviše u studenom prošle godine, njih 224.