‘Gospođa oštećena sluha došla je na razgovor za posao, a škola ju je poslala doktoru da je proglasi nesposobnom‘

Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom upozorila je kako je u prošloj godini uočen velik broj diskriminatornog govora o djeci s teškoćama u razvoju i osobama s invaliditetom koji je zgrozio javnost te su u pojedinim slučajevima podnesene kaznene i prekršajne prijave.

"Upozoravali smo na diskriminaciju i govor mržnje u izjavama“, navodi u godišnjem izvješću pravobraniteljica Anka Slonjšak i podsjeća na neke od najdrastičnijih izjava i situacija.

Jedna od takvih bila je kada su djeca s poremećajima iz autističnog spektra izbačena iz slastičarne u Samoboru uvredljivim i ponižavajućim riječima da "takvu djecu ne vode u grad jer ona spadaju u šumu".

U drugoj, majka djevojčice sa sindromom Down i njezina prijateljica morale su s djetetom napustiti kafić u Zadru zbog "narušavanja reputacije lokala".

Bila je tu i izjava da "nitko ne želi da njegovo dijete ide u školu sa kljakavom djecom, kojekakvim invalidima…“

Više od 612 tisuća osoba s invaliditetom

U pojedinim slučajevima podnesene su kaznene i prekršajne prijave, navodi Slonjšak čiji Ured prati i promiče prava više od 612 tisuća osoba s invaliditetom, koliko ih je bilo evidentirano u ožujku ove godine.

Među njima je i gotovo 30 tisuća učenika s teškoćama u razvoju koliko ih je u aktualnoj školskoj godini bilo upisano u škole.

I nadalje postoje otpori škola kod upisa takvih učenika te sumnje u njihove mogućnosti i sposobnosti, upozorava pravobraniteljica, no ne konkretizira o kojim se školama radi.

Mala kuća u Petrinji, program podrške djeci s teškoćama u razvoju

Goran Mehkek/Cropix

Prošla godina nije bila laka za osobe s invaliditetom, a potvrđuje to i podatak da ih se pravobraniteljici pritužilo za petinu više nego u 2020. godini.

Najviše su to učinili zbog socijalne skrbi (502), zapošljavanja i rada (329), pristupačnosti i mobilnosti (280).

Sadržaj pritužbi na socijalnu skrb otkriva najveće probleme s kojima se suočavaju te osobe, a to su siromaštvo, niske socijalne naknade, nemogućnost podmirivanja osnovnih životnih troškova – hrane i režija, financiranja školovanja djece, nedostupnost socijalnih usluga u gradskim, a posebno seoskim sredinama.

Osoba oštećena sluha ne može biti spremačica

Pravobraniteljica ističe i kako je zapošljavanje bolno pitanje za sve nezaposlene. Krajem 2021. u očevidniku zaposlenih osoba s invaliditetom bilo je njih 11.694, samo 269 više u odnosu na godinu prije.

Slonjšak kaže da se uglavnom tuže da su natječajni postupci u državnim i javnim službama netransparentni, da se pravo na razumnu prilagodbu radnog mjesta i dalje smatra traženjem povlaštenog statusa, a ne pravom na jednake mogućnosti.

Njezin Ured brinu diskriminatorni stavovi komisija u natječajnim postupcima koji su osjetna prepreka za ulazak osoba s invaliditetom u svijet rada.

Navodi slučaj osobe oštećena sluha koja se pritužila na postupak zapošljavanja kao školske spremačice. SMS-om je pozvana na razgovor za posao, no umjesto razgovora, upućena je na liječnički pregled kod specijalista medicine rada i ocijenjena zdravstveno nesposobnom za poslove spremačice.

Od covida ih umrlo gotovo dvije i pol tisuće

Pravobraniteljica naglašava kako je pandemija covida, koja je obilježila i 2021. dovela do ograničavanja niza njihovih prava.

Prestanak ili ograničeno pružanje usluga, otežani kontakti s obitelji, ograničeni izlasci i kretanje iz ustanova, tek su neki od problema s kojima su se suočile.

Do 9. ožujka 2022. godine gotovo 111 tisuća osoba s invaliditetom bilo je zaraženo covidom, a njih 2411 umrlo je od te bolesti koja je u Hrvatskoj odnijela gotovo 16 tisuća života.

Cijepljeno je gotovo 340 tisuća osoba s invaliditetom starijih od 18 godina (61,3 posto punoljetnih) te 3463 (5,8 posto) djece s teškoćama u razvoju.