PRAVO NA ZABORAV

GOOGLE ODBIO DESETKE POZNATIH HRVATA Političari i javne osobe tražili uklanjanje većeg broja linkova iz rezultata pretrage

 Danijel Soldo/EPH

Svakog dana u prosjeku 20 Hrvata od Googlea traži da ih se izbriše s interneta. Otkako je u svibnju 2014. godine Europski sud pravde presudio da fizičke i pravne osobe od najpoznatije svjetske internetske tražilice imaju pravo tražiti da se uklone linkovi na stranice u kojima se spominje njihovo ime ili podaci o njima, samo od Hrvata Google je zaprimio gotovo 14 tisuća zahtjeva. Odobreno je njih tek 3784, pokazuju najsvježiji podaci.

Riječ je o opciji koju je Google uveo kad je Španjolac Maria Costeja Gonzalez nakon petogodišnje sudske bitke izborio pravo ‘da bude zaboravljen’. Naime, kad bi upisao svoje ime u tražilicu, Gonzalez je otkrio da se čuvaju novinske vijesti o njegovim sudskim parnicama iz kasnih devedesetih. Europski sud dao mu je za pravo da se privatne informacije koje utječu na njegovu čast, ugled i privatni život uklone iz rezultata pretraživanja jer se ne kose s interesom javnosti.

Servisi i portali

Otada su Google, ali i druge internetske tražilice na udaru sličnih zahtjeva.

U dvije godine zaprimljeno je oko 1,4 milijuna zahtjeva građana EU za brisanje s Googlea, a odobreno je manje od trećine, njih nešto više od 408 tisuća.

Hrvati, pokazuju podaci, najčešće traže da se uklone linkovi (URL adrese) na stranice Facebooka, Google Groupsa, You Tube video servisa i Twittera, a slijede zahtjevi za uklanjanje vijesti objavljenih na news portalima.

S obzirom na to da u Googleu paze na privatnost osoba koje traže brisanje linkova, u lokalnoj Adriatics podružnici nisu željeli otkriti dodatne informacije o njihovom identitetu, ali kako se može zaključiti iz njihova istraživanja, odbijeni su zahtjevi za uklanjanje 29 novinskih tekstova s domaćih portala, 21 zahtjev javnih osoba te 14 zahtjeva za uklanjanje političkih govora ili izjava.

Digitalni obrazac

Procedura je jednostavna: svaki građanin ili njegov službeni predstavnik, primjerice odvjetnik, mora ispuniti digitalni obrazac dostupan na stranicama korisničke podrške, uz njega priložiti presliku identifikacijskog dokumenta poput osobne ili putovnice, te popis URL adresa koje želi ukloniti i valjani razlog za to.

Googleova posebna služba sa sjedištem u Dublinu svaki slučaj ocjenjuje pojedinačno, a u 30 posto slučajeva traže i drugo mišljenje od svojih pravnika. Važno je za istaknuti da Google s interneta briše samo rezultate pretrage, ne i samu web stranicu sa spornom objavom. Ako zahtjev odbiju, građanin se može obratiti svom lokalnom sudu da donese odluku koja će možda biti drugačija.

ZAHTJEVI ZA BRISANJE S WEBA U BROJKAMA

13.889 zahtjeva za brisanjem stiglo od osoba koje su povezane s Hrvatskom

4300 zahtjeva stiglo je direktno iz Hrvatske

Odobreno je 3784, a odbijeno dosad oko 7808. Ostali se još obrađuju

1,42 milijuna zahtjeva stiglo je iz cijele EU, odobreno samo 408 tisuća

ŠTO SU HRVATI TRAŽILI I ZAŠTO IM JE GOOGLE TO ODBIO?

29 novinskih tekstova s domaćih portala je Google odbio obrisati

21 zahtjev javnih osoba je odbijen jer postoji javni interes

14 zahtjeva za brisanjem političkih govora je odbijeno

37 odbijenica jer je riječ o službenim dokumentima Vlade i javnim bazama podataka

45 slučajeva da je zahtjev potekao od osobe koja je sporni sadržaj sama postavila

KADA GOOGLE BRIŠE LINKOVE?

1. Ako ne postoji javni interes za informacije koje želite ukloniti (osobni podaci, adresa, telefonski broj i slično)

2. Ako podaci sadrže informacije o nečijem zdravlju, seksualnoj orijentaciji, rasi, religiji ili političkoj pripadnosti

3. Podaci vezani uz maloljetnike ili kaznena djela koja su počinili kao maloljetnici

4. Ako je pojedinac odslužio zatvorsku kaznu za djelo o kojem postoje podaci na internetu, ili ako su se optužbe pokazale netočnima ili je pojedinac oslobođen

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 14:50