NEVJEROJATAN IZNOS

Godišnje bacimo lijekova u vrijednosti od tri milijarde kuna! Svaki treći lijek završi u otpadu

Čak polovicu lijekova na recept pacijenti ne potroše. Dio njih ne uzima terapiju kako treba, neki zaboravljaju uzeti lijek, a neki odustaju od liječenja

ilustracija

 Jakov Prkic/Cropix

U prošloj godini u Hrvatskoj je ukupno za lijekove potrošeno 9,876 milijardi kuna ili financijski 17 posto više nego godinu prije, od čega 4,319 milijardi za lijekove na recept, oko 600 milijuna građani su platili bezreceptne lijekove, a gotovo 5 milijardi koštali su bolnički lijekovi. Svaki građanin Hrvatske godišnje je, u prosjeku, potrošio lijekova u vrijednosti od 2600 kuna. Sve to govori da je racionalizacija u potrošnji lijekova postala prioritet zdravstvenog sustava.

Naime, nedavno su u KBC-u Rijeka u podrumskom skladištu pronađeni skupi lijekovi kojima je prošao rok trajanja, u vrijednosti od nekoliko milijuna kuna. Epilog je bio otkaz šefici onkologije i medicinskim sestrama tog odjela zbog štete nanesene bolnici. U ljekarne ekološki osviješteni građani svakodnevno donose lijekove koje nisu potrošili, a prošao im je rok trajanja, ili zato što im je prekinuta terapija, pa se nakupi u dan ili dva u jednoj ladici vrijednost veća od nekoliko tisuća eura. O količini lijekova koji završe u komunalnom otpadu, a takva je većina "zbrinjavanja", može se samo nagađati. Koliko se kupljenih lijekova, bilo bolničkih, bilo onih na recept, stvarno potroši, a koliko ih propadne zbog loše organizacije liječenja u bolnicama ili prekomjernog prepisivanja terapije, odnosno nesuradljivosti pacijenata koji podignu lijek, a ne liječe se, postoje procjene, ali ne i točni podaci. No, prema globalnim istraživanjima, čak više od trećine kupljenih lijekova završi u smeću, a radi se o milijardama eura.

To bi značilo da u Hrvatskoj svaki treći prepisani lijek završi u otpadu, odnosno da se baci oko 2, a možda i 3 milijarde kuna svake godine. Naime, godišnja potrošnja lijekova veća od 9 milijardi kuna razlog je što svakih nekoliko mjeseci veledrogerije podsjete na dugove, poglavito bolnica, jer na godišnjoj razini za neke od lijekova koje koriste potrošnja raste i više od 30 posto, prije svega za one najskuplje. Mnogi zato upozoravaju da bi se prema lijekovima trebalo odnositi više domaćinski, odnosno da bi racionalizacija morala biti više prisutna. Na lijekove se troši ogromna količina novca, pa bi na potrošnju očito trebalo više paziti, ali stručnjaci kažu da je to prilično težak zadatak.

Istraživanje

- Nažalost, ni u svijetu nema sustavnog istraživanja o tome koliko se od prepisane terapije stvarno i potroši, a koliko lijekova propadne iz nekog razloga. Prema nekim podacima, za koje je teško reći koliko su utemeljeni na činjenicama, čak polovica lijekova koji se preopisuju pacijentima ostaje nepotrošena. Dio pacijenata ne uzima terapiju kako je propisano, neki zaboravljaju uzeti lijek, a neki odustaju od liječenja. Pokušavalo se pratiti suradljivost pacijenata, primjerice, tako da se bilježi svako otvaranje bočice lijeka, ali ni to nije bilo uspješno - objašnjava farmakolog prof. dr. Dinko Vitezić s Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Suradnja liječnika

Da ni u svim bolnicama situacija nije dobra, pokazao je riječki slučaj. Zato je nužno je dobro planiranje davanja terapije i objedinjavanje pacijenata za primanje određenog lijeka kako ostatak bočice ne bi propao.

- Lijekovi imaju određena svojstva koja se gube ako pripremljeni stoje predugo. Naime, neki lijekovi nakon pripreme za korištenje ostaju stabilni najduže 24 sata i u tom ih roku treba potrošiti. Drugi, pak, ne mogu stajati dulje od nekoliko sati i zato, da ne bi bilo propadanja lijekova, a to znači i kuna, mi spajamo sve pacijente koji trebaju određeni lijek, odnosno dolaze k nama isti dan, ponekad i njih pedesetak. Zato su nam gubici lijekova minorni, ali se, nažalost, ne mogu potpuno eliminirati. No, jako smo se dobro izvještili u planiranju, a valja reći da to traži i veliku suradnju liječnika koji liječe pojedine pacijente - objašnjava voditeljica bolničke ljekarne KBC-a Zagreb, mag. pharm. Mirna Alebić.

Dodaje da takav način rada na Rebru primjenjuju već gotovo dvadesetak godina, ali da to sigurno može biti problem za male bolnice. Naime, tamo nema tako velike koncentracije pacijenata, pa se otvoreni lijek koristi ponekad za samo jednog pacijenta, a ostatak završi kao medicinski otpad.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 01:47