‘Gledati Vučića u leđa praznik je za moje oči. Studenti? Trebamo im dati šest mjeseci‘

Eurozastupnik Tonino Picula, ujedno izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju, poručio je da Studentskoj listi u Srbiji „treba dati šest mjeseci“ da stvari dovedu u red. Rekao je to hrvatskim novinarima u srijedu poslijepodne u Bruxellesu.

- Ja situaciju u Srbiji pratim već duži niz godina, zapravo od prvog dana otkako sam u politici. Pokušavam pritom upotrijebiti, a ne zloupotrijebiti svoje iskustvo kada govorimo o Srbiji. Naravno da je vidjeti Vučiću leđa za mene praznik za oči, to je tako jasno. Radi se o jednom političkom despotu, tipičnom autoritarnom političaru koji je izrastao iz jedne maligne tradicije srpske politike i nažalost se predugo zadržao na vlasti. Ali sad treba odgovoriti na pitanje kako je do toga došlo, ono što je puno važnije – kamo Srbija ide nakon tih izbora 25. listopada, rekao je Picula pa nastavio:

- Vučić je na čelu političke stranke koja, prema procjenama, ima između 700 i 800 tisuća članova. To je za državu veličine Srbije, koja ima manje od 7 milijuna stanovnika, velika organizacija. I to neće nestati preko noći, tu su još i 103 zastupnika koje ima u Narodnoj skupštini. S druge strane, uspjeh studenata na izborima je posljedica jednog eksperimenta koji se u novijoj povijesti nikad nigdje nije dogodio (barem ne u EU). U dvije godine Vučićeva obavještajna zajednica i policija nisu ih uspjeli probiti do razine da budu nefunkcionalni. Dapače, srušili su ga s vlasti, što je politički fenomen samo po sebi. No, srušili su ga zahvaljujući tome što su ušli u svako selo, što su kontaktirali s građanima i što su razvili jedan poseban sustav odlučivanja unutar sebe – plenuma. Time su sačuvali svoju autonomiju i koordinirali taj masovni pokret nezadovoljstva. Sad se otvara pitanje kako iz tog karbonarskog, tajnovitog sustava funkcioniranja prijeći u odlučivanje u javnim institucijama.

Što sad slijedi

Picula podsjeća da sa Studentske liste u Narodnu skupštinu ulazi 140 ljudi, intelektualaca, profesora i, vrlo važno - ljudi koji nisu članovi političkih stranaka. Sad je pitanje kako će napraviti tu tranziciju prema odlučivanju u sklopu sustava i države s bogatim administrativnim iskustvom.

- Srbija ima državu 200 godina. Kako će sad stvari ići, nije nikome jasno, budući da takvo iskustvo vlasti do sada nisu imali. Mislim da će dinamika promjena sada utjecati i na oblik studentskog pokreta, ali i SNS-a. Kada se počinje odlučivati o nekim tvrdim političkim problemima, pitanje je hoće li i ovih 140 ljudi sa Studentske liste ostati zajedno. S druge strane, Vučićeva mala imperijica sada se ruši zbog njegovih ljudi - na primjer, sada se državno tužiteljstvo sjetilo dizati optužnice. Ukratko, dolazi do laganog pretrčavanja u institucijama s porukom ovih koji su zatečeni na različitim dužnostima da su "oni tu i da znaju raditi svoj posao", smatra Picula i naglašava da studenti izbore nisu dobili zbog vanjske politike, nego nezadovoljstva građana Srbije korupcijom i organiziranim kriminalom.

- Bojim se da EU sada neće biti među prioritetima studenata, što nipošto ne znači da ih moramo kazniti, nego treba tom procesu dati neki realni tok, neko vrijeme da vidimo što će se dogoditi. Oni su sami naglasili da prvo moraju provjetriti domaću medijsku scenu, te tabloide koji su promovirali toksičan stav prema Europskoj uniji. Puno se lakše riješiti autokrata nego okolnosti koje su do njega dovele, kaže Picula.

Zastupnik Socijalista složio se da i EU snosi dio odgovornosti u nepovjerljivosti građana Srbije prema Bruxellesu.

- Kolega Augustin Palokaj je u svom tekstu dobro konstatirao kako su odjednom i prvi ljudi različitih institucija EU postali skloniji političkim promjenama u Srbiji. I mislim da to nije samo do nečiste savjesti, nego i činjenice da je Srbija važna zemlja.

Vučića napuštaju suradnici?

Piculu smo pitali i je li ovo "provjetravanje" institucija koje sada gledamo u Srbiji zapravo tek unutarnja bitka SNS-ovih kadrova, što nam je u podcastu Prva linija prošli tjedan rekao srpski vojni analitičar Aleksandar Radić. Je li sad već prekasno da se reformira obavještajni i sigurnosni sektor u Srbiji, pogotovo kako se Beogradu ne bi ponovila situacija koju su imali nakon zbacivanja Miloševića 5. listopada 2000. godine, kada je ta prilika propuštena.

- Jasno je da je to obračun unutar starih kadrova kako bi neki poslali signal da su tu, da su spremni surađivati. Sjetite se i kako je pao Nicolae Ceaușescu, kojeg su u Rumunjskoj na kraju priveli i na brzinu streljali ljudi koji su bili desne ruke režima. Kada autoritarni vođe padaju, prvi im leđa okreću njihovi najbliži suradnici. Ima li nade da studenti reformiraju sustav? Ako budu vispreni kao do sada i ako izbjegnu sve zamke, onda možda i imaju. No, situacija je malo drugačija sada nego li 5. listopada 2000. godine. U borbi s Miloševićem na vlast je tada došao DOS, konglomerat političkih stranaka koji se kasnije zapleo u vlastita proturječja. No, to je bila ipak stranačka scena. A sada imate situaciju u kojoj je Vučić poražen, no nije nestao. Ali nestala je opozicija (oporbene stranke koje su bile/jesu protiv Vučića, op.a.), među kojima su bili i ljudi koji su bili vrlo hrabri borci protiv režima. Ali džaba, nestali su, kaže Picula pa dodatno obrazlaže.

- Vi u Srbiji imate "bipartisan" pokret protiv nekakvog pokreta, ali dinamika će dovesti do promjene jednih i drugih. Koja politika će se etablirati kao neka državna politika, nije lako predvidjeti.

Konačno, na pitanje kolege Igora Bobića, Picula je rekao da studentskom pokretu i Studentskoj listi treba dati period od šest mjeseci pa vidimo u kojem smjeru se nova vlast kreće.

- Srbiji sada slijede i predsjednički izbori na kojima bi bilo moguće da SNS i nema svog kandidata. To je logično, jer koga god istakne, bit će teško poražen, što će se pripisati njegovoj stranci. Puno važniji su lokalni izbori budući da baš u svim tim jedinicama caruju kadrovi SNS-a i nekih drugih, dosta bizarnih političkih opcija. Dakle, tu imaju šest mjeseci da provedu predsjedničke i lokalne izbore, a ne da riješe pitanja poput sankcija Rusiji, kaže Picula i dodaje da će se vanjskopolitička orijentacija morati formirati od sljedećeg izvještaja Europske komisije, dakle u listopadu 2027. godine.