Hrvatska je u Domovinskom ratu napravila nemoguće mogućim, a u sadašnjosti je propustila učiniti moguće mogućim. Na mladima je zato da rade na sadašnjosti te bliskoj i daljoj budućnosti zemlje. Potrebni su nam novi lideri, suvremene tehnologije i država bazirana na znanju i obrazovanju, koja može biti uz bok najrazvijenijih svjetskih zemalja.
Ključne su to poruke sinoćnjeg izlaganja generala i znanstvenika prof. dr. sc. Krešimira Ćosića koji je u Družbi "Braće Hrvatskog Zmaja" održao predavanje o svojoj, prošle godine izdanoj knjizi "Između prošlosti i budućnosti" u kojoj na gotovo 500 stranica u 26 poglavlja progovara o stvaranju Hrvatske, trenucima koji su prethodili ratu i njegovim uzrocima, ključnim figurama tog vremena, te ključnim strateškim potezima tadašnjeg državnog vodstva, posebice Franje Tuđmana, Gojka Šuška i Janka Bobetka, s kojima je blisko surađivao.
Ćosić je kazao da se protuoklopna borba pokazala ključnom u srazu s moćnom JNA, ali i da se na primjeru Ukrajine sada vidi kako ruska vojska ima istu SSSR-ovsku vojnu doktrinu koju je imala JNA kada je tenkovima namjeravala u dva tjedna pregaziti Hrvatsku. Usporedio je slike groblja tenkova iz okolice Kijeva sa znamenitom Trpinjskom cestom.
O važnosti knjige govorili su i Veliki meštar Družbe dr.sc. Mislav Grgić, kao i pukovnik dr.sc. Željko Heimer, a nadovezali su se i bivši predsjednici Sabora Vladimir Šeks i Luka Bebić. Okupljeni su se složili kako Ćosićeva knjiga ostaje trajan dokument hrvatske povijesti, ali i daje nezamjenjive političke, filozofske i znanstvene smjernice o njenom razvoju, te pruža uvid u međunarodnu poziciju zemlje u svijetu globalnih kriza.
Ćosić je u izlaganju rekao kako se knjiga dogodila slučajno, uoči Božića 2020. i pandemije koronavirusa, kada "nije znao što raditi".
- Počeo sam sortirati svoje bilješke, fotografije, mislio sam na tome raditi 15-ak dana, ali kad sam počeo shvatio sam da sada nema smisla stati. Stranice su se počele slagati - rekao je. Kaže kako je stranice posvećene prošlosti napisao osjetivši potrebu i dug prema onima stradalima s kojima je radio u stvaranju Hrvatske vojske.
- Moja iskustva kreću još iz osamdesetih, kada sam u Beogradu bio na predavanju gdje se govorilo o razvoju borbenih sustava u suradnji s Irakom Sadama Husseina. Bio je to projekt vrijedan osam milijardi dolara, golem biznis. Tek 1992., jedan ministar u vladi rekao mi je da nije znao da JNA u tajnosti radi na razvoju atomske bombe. Ministri to nisu znali! CIA je to znala i shvatila je koliko je ozbiljan znak da jedna vojska bez znanja vlasti surađuje na takvom projektu i to s međunarodnim teroristima, Irakom i Libijom, koji su bili glavni partneri. A da će biti rata shvatio sam kada je 1990. u Beogradu Veljko Kadijević rekao da Komunističku partiju i JNA neće zaustaviti nikakva demokracija. JNA je bila međunarodni biznis, veza s međunarodnim terorističkim organizacijama, a države kojima upravljaju vojne sile bez demokratskih institucija ne mogu opstati - rekao je general Ćosić.
Istaknuo je dalje kako je upravo učinkovita protuoklopna borba bila najvažnija. Stoga s ubrzano radilo na nabavci i razvoju vođenih raketnih sustava.
- Nismo bili spremni. Znao sam i govorio da se tenkovima ne smije dopustiti približavanje. Jer, ako uđu na 50 metara, iza njih ide pješadija. Treba ih zaustaviti na najmanje dva kilometra i na tome smo radili. Vidjeli ste što se dogodilo kada su SAD Ukrajini za Buču isporučili vođene sustave. Malo se spominje da Rusi danas dnevno gube 50 do 100 tenkova - kazao je.
Napomenuo je kako je prekretnica rata bila kraj 1994., kada je međunarodna javnost bila uvjerena da Hrvatskoj nema spasa.
- U Pentagonu su nam rekli da je gotovo, Srbi ulaze u Bihać, Hrvatska je gotova. Ministar Šušak me gurnuo pred njih, imao sam pet minuta da nešto smislim. Rekao sam im da to nije točno i objasnio svoju taktiku, koja se pokazala uspješnom u Operaciji Zima ‘94. Nedugo nakon toga potpisan je ugovor sa SAD-om o pomoći RH. Tu nije bilo govora ni o kakvoj pomoći, samo o prvim kontaktima na uspostavi mira. No, mi smo to iskoristili kao element psihološkog ratovanja. Obavještajnim kanalima uspjeli smo Srbe uvjeriti da je Hrvatska potpisala ugovor s Amerikom, da nam šalju oružje, tenkove, ne znam što sve ne. Povjerovali su i to je devastiralo njihov moral. Oni su to kasnije iskoristili da prodaju priču kako su Amerikanci režirali Oluju, ali mi znamo da to nije bilo točno i da je priča o američkoj vojnoj pomoći bila naša obavještajna podvala - rekao je general Ćosić.
Osvrnuo se i na ulogu generala Ante Gotovine rekavši kako je on bio "komandos koji je vjerovao da je napad najbolja obrana", a za Šuška je kazao kako je prve kontakte sa SAD-om uspio pretvoriti u prijateljstvo koje je "2000. narušeno i vraćeno na početak".
Rat je dalje, objašnjava kroz knjigu, potrebno sagledati kroz njegove posljedice, naročito psihološke. PTSP je tu nešto čime se Ćosić kao znanstvenik krenuo intenzivno baviti.
- Krenuli su suicidi branitelja, počelo se govoriti o PTSP-u, a PTSP je ozbiljan socijalni, ekonomski, sigurnosni problem. U Ukrajini će biti deseci tisuća samoubojstava i milijuni oboljelih od PTSP-a nakon ovog rata. Još 2005. održali smo skup stručnjaka iz cijelog svijeta, iz NATO-a, na temu PTSP-a i mogućnosti uporabe umjetne inteligencije te digitalne psihijatrije u liječenju poremećaja. Ideja koju smo izložili jako se svidjela stručnjacima, htjeli smo jedan napušteni vojni objekt ili vojni hotel pretvoriti u NATO centar izvrsnosti, koji bi okupljao stručnjake iz brojnih zemalja. Na žalost, projekt je stopiran od strane naših vlasti - rekao je. Dodao je da hrvatski stručnjaci danas svakodnevno surađuju sa svjetskim stručnjacima te rade na razvoju najsuvremenijih obrambenih tehnologija.
- Dokazali smo da imamo znanje, da imamo ljude koji su sposobni i stručni i da možemo unaprijediti sustave puno razvijenijih zemalja. Uostalom, još 2001. smo razvili simulator letenja na Mig-u 21 kakav nisu imali ni američki stručnjaci. Znamo koristiti tehnologiju i razvijati se, vrijeme je da to još više upregnemo - zaključio je general Čosić, inače redovni profesor i savjetnik dekana na zagrebačkom FER-u, autor više stotina znanstvenih radova i predavač na više svjetskih obrazovnih institucija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....