EKSKLUZIVNO ZA JUTARNJI

GDJE SU TURISTI? Stručnjaci otkrivaju zašto svakog srpnja turizam živi u panici

Destinacija mora kreirati motiv dolaska. Split nema srpanjsku rupu jer su doveli Ultra festival
 Zvonimir Barišin / CROPIX

Hrvatski turistički smještajni kapaciteti u prvoj su polovici srpnja ostali nepopunjeni, neka turistička mjesta početkom srpnja imala su dvoznamenkasti pad pa se mjestimično javlja i panika od propasti turističke sezone. Srpanjsku rupu ministar turizma Darko Lorencin nedavno je nazvao uobičajenom pojavom, bez dubljih uzroka, no njegov sugrađanin Boris Žgomba smatra da problem nije bezazlen i da treba aktivnije tražiti rješenja. Pulski Uniline, čiji je suvlasnik, drugi je najveći hrvatski turoperator koji drži 16 posto hrvatskog tržišta. Lani su iz 241,6 milijuna kuna prihoda imali šest milijuna kuna dobiti, a sve godine recesije bilježe rast.

Je li ova srpanjska praznina uobičajena ili problematična?

- Prva polovica srpnja već je pet godina slabo popunjena pa to više nije trend nego uobičajena pojava. Rupa je ove godine, kako izgleda, jako duboka i o tome ćemo morati raspravljati kad budemo imali kompletne podatke.

Nije li se nešto moglo poduzeti da se pad zaustavi?

- Otkad je nastao turizam na ovim prostorima, uvriježeno je razmišljanje da je glavna sezona od srpnja do rujna, međutim i trendovi u turzimu i zahtjevi gostiju ukazuju na to da se težište sezone premjestilo od 15. srpnja do 15. rujna, srećom i na sredinu rujna, pa i dalje imamo dva mjeseca pune sezone, samo kasnije počinje.

Bismo li u prvoj polovici srpnja trebali sniziti cijene?

- Ne nužno i ne samo to, jer cijene se na kraju u last minute aranžmanima same prilagode. Potrebna je ciljana i kvalitetnija promocija za taj dio godine te kreiranje događaja na destinacijama. Split primjerice nema srpanjsku rupu jer su kreirali događaj, privukli Ultru u to doba godine. Destinacija mora kreirati motiv dolaska.

Direktor Unilinea Boris Žgomba

Gdje vam je najveći rast?

- Specijalni proizvodi, turistički doživljaji koje stvaramo iz postojećih, primjerice vežemo ture uz Dane antike u Puli, Barokne večeri u Varaždinu, Rapsku fjeru, berbu mandarina u dolini Neretve.

Što očekujete od preustroja turističkih zajednica u organizaciji za destinacijski menadžment?

- Da se konačno nakon 20 godina počne razvijati ono na čemu se, nažalost, nije dovoljno radilo. Da bi destinacija privukla goste, u javnoj upravi mora imati organizaciju za destinacijski menadžment koja se brine za razvoj destinacije i kompanije koje se bave destinacijskim menadžmentom zadužene za dovođenje gostiju.

Ima li Hrvatska dovoljno stručnog kadra za to?

- Dio kadra će se morati dodatno educirati ili ponegdje promijeniti, a na nekim mjestima imamo izvrstan kadar.

Što nedostaje ovima koji nisu dobri?

- Proaktivnost. Iniciranje poslovnih prilika, stvaranje podloge privatnom sektoru za daljnji razvoj, a ne obratno, praćenje novih trendova.

Bi li onda prodaja destinacije bila njihov posao?

- Ne, to je posao kompanije, recimo Unilinea kao kompanije za destinacijski menadžment. Ali javna organizacija mora definirati što želi na nekoj destinaciji da bi kompanija to mogla uspje-šno realizirati. Sama kompanija ima ograničene marketinške resurse i u promotivnim aktivnostima potreban je zajednički nastup.

Ulagati javna sredstva u marketing?

- Da. Kroz davanja uplaćujemo puno u budžete turističkih zajednica, a ako neka destinacija želi privući goste, mora ulagati u kvalitetnu promociju.

Je li povećanje boravišne pristojbe veliki udarac turističkom sektoru?

- To nije velik iznos u ukupnom trošku boravka gostiju. Podržavam povećanje boravišne pristojbe, ali samo ako se jasno definira namjena tako prikupljenog novca. Smatram da su nesuglasice u vezi s tim jako velike i da će se teško postići konsenzus oko povećanja pristojbe.

O koliko je novca ukupno riječ?

- Od 25 do 50 milijuna kuna, što je značajan novac za ulaganja.

Jeste li nakon odustajanja od kupnje Generalturista trajno odustali od velikih akvizicija?

- Prije dvije godine širili smo se u Hrvatskoj i to nam je bilo interesantno, ali odustali smo od kupnje Generalturista jer je investicija bila neisplativa, što je dokazao i kasniji stečaj kompanije.

Nakon toga konstantno radimo na traženju akvizicija i gledamo što se nudi u inozemstvu, ali vrlo smo oprezni. Najviše investiramo u vlastite ljude i tehnologiju. Otvorili smo predstavništvo u Šangaju i ulažemo u nastupe na sajmovima i studijske grupe. Otvaramo tržište Južne i Sjeverne Amerike te arapskih zemalja.

Što prodajete Arapima?

- Boravke na luksuznim brodovima i zanimljive ture po Jadranu, to ih najviše zanima, a radimo im i izletničke aranžmane.

Što očekujete od natječaja za koncesiju na Brijune?

- Nažalost, očekujem da će to ići vrlo sporo, očito je jako puno prepreka.

Iz pozicije turoperatora, može li se na Brijunima prodavati luksuz?

- Apsolutno može.

U što planirate ulagati?

- Interesantna su nam partnerstva s agencijama koje se bave specijalnim interesima turista, radi još veće sinergije. Uz to, zainteresirani smo za preuzimanje upravljanja turističkim objektima i naseljima koja još nemaju definirano tržište.

Želite funkcionirati kao hotelska menadžment kompanija?

- Da. Ne zanima nas stopostotno vlasništvo, ali spremni smo i na zajednička ulaganja. Upravljanje i smještaj su nam strateški plan i već pregovaramo s mogućim strateškim partnerima u Istri i u drugim dijelovima Hrvatske.

Pad ruskog tržišta nije velik problem

Je li pad broja ruskih gostiju velik problem?

- Problem ruskog tržišta i lani i ove je godine precijenjen, jer ono ima oko 1,5 posto udjela u broju gostiju i važnije je zbog potrošnje turista i smještaja u skupljim hotelima.

Treba li više ulagati u rusko tržište?

- Uvijek treba ulagati, ali racionalno. Iz pozicije potpredsjednika Europske asocijacije putničkih agencija imam informacije o stanju u zemljama koje rade s ruskim tržištem i većina ima pad od 30 do 50 posto. Hrvatska će za Rusiju uvijek biti mala destinacija. Treba sačekati i aktivnije raditi kada prođe njihova interna kriza.

Na kojim tržištima u Unilineu imate najbolji booking?

- Europsko nam je tržište i dalje najpotentnije. Osjećamo buđenje talijanskog tržišta, njemačko tržište je stabilno, a velik rast bilježimo s izvaneuropskih tržišta jer poslujemo u regiji, a gost koji dolazi izdaleka želi obići više zemalja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:28