'GDJE SU NESTALE MOJE PARE? KAO DA SAM DOŠLA U KLADIONICU!' Nastavljen proces protiv osam banaka

ZAGREB - U postupku protiv osam banaka, svjedokinja Nevenka Bjelajac ispričala je danas da je 2007. u Splitskoj banci uzela kredit vezan uz franak kojim je podmirila polovicu stana dok je preostali iznos platila ušteđevinom ali je nakon pet godina zbog rasta franka i kamata banka postala vlasnik vrijednosti gotovo čitavog stana.

Ekonomistkinja Bjelajac rekla je na zagrebačkom Trgovačkom sudu da joj je službenica 2007. nudila kredit u eurima i francima i pritom je upozorila da je moguć rast tečaja franka, ali joj nije rekla da može doći do rasta franka za čak 42 posto u odnosu na sve ostale valute.

"Zašto bi upozorenje službenice bilo važnije od odluke banke da se nude rizični krediti koji su tada bili najpovoljniji", upitala se svjedokinja, dodavši da nije novac uložila u kladionicu nego je išla tamo gdje je rizik najmanji, s obzirom na to da je tada općenito u banke imala ogromno povjerenje.

Ustvrdivši kako u ugovoru o kreditu nije pisalo da je kredit vezan uz franak visokorizični proizvod, svjedokinja je zaključila da je uprava banke odlučila ponuditi takve kredite.

'BANKARICA NAS JE UVJERAVALA DA IM NIJE CILJ UNIŠTITI MLADE LJUDE' Svjedoku zbog švicarca rata skočila sa 3300 na 4800 kuna

Ona je, kaže, na kraju izabrala kredit vezan uz franak jer je ta opcija u svim varijantama bila najpovoljnija, a da joj je banka ponudila ugovor o kreditu i na kineskom, ona bi ga potpisala.

Svjedokinja je uzela kredit u vrijednosti 90.600 franaka a sada banci duguje nešto više od 79.000 franaka. Rata joj je zbog rasta kamata i tečaja porasla s 2800 na nešto manje od 4000 kuna.

Građevinskoj tvrtki od koje je kupila stan, banka je isplatila 412.000 kuna a njezin dug prema banci sada iznosi 515.000 kuna. Iako je vlastitim novcem platila nešto manje od 49 posto vrijednosti stana, banka je, kaže svjedokinja, sada vlasnik više od 98 posto vrijednosti stana.

"Gdje su nestale moje pare, to je bila moja životna ušteđevina koju sam uložila u stan da bi nakon pet godina došla do toga da nemam ništa, kao da sam došla u kladionicu", kazala je svjedokinja.

Ona 2007. nije čula za upozorenje u medijima o rizičnosti takvih kredita. "Ako je guverner smatrao da postoji rizik onda je trebalo donijeti zakonski akt", kazala je. "Kad se pojavio aflatoksin u mlijeku nije inspektor davao upozorenja preko TV-a, nego je povukao mlijeko".

Zastupnica Splitske banke prigovorila je na istinitost njezinog iskaza. Na pitanje zastupnice kakvo bi joj upozorenje o rizičnosti kredita bilo dovoljno, svjedokinja je rekla da očekuje od uprave banke da ne prodaje proizvode koji će je dovesti na prosjački štap.

Diplomat Mirko Capljak rekao je također da su mu u banci 2007. nudili kredit u eurima i francima ali su za švicarac rekli da je pouzdana valuta. Ispričao je da se vrlo brzo odlučio za franak jer je rata kredita bila jeftinija za oko 350 kuna. U tome kaže nije vidio problem jer je kao laik razmišljao da su euro i kuna tada bile mlade valute dok je franak za njega bila stara i stabilna valuta.

U Splitskoj banci podigao je kredit u vrijednosti od 95.600 franaka, uz promjenjivu kamatnu stopu od 4,3 posto koja mu je u 2009. povećana na sedam posto. Prva rata iznosila mu je 2748 kuna, 2009., porasla je na 3773 kune a sada ratu plaća u iznosu od 4663 kune. Početni dug s kamatom iznosio mu je 637.770 kuna a iako je banci otplatio 240.000 kuna, trenutno duguje 750.000 kuna.

"Nakon povećanja kamate utihnula je ljubaznost službenika", kazao je svjedok, dodavši da su glasno inzistirali da im objasne razlog rasta kamate, ali da nisu dobili objašnjenje.

Vozač Zlatko Krznarić koji je 2007. u bivšoj Volksbank (sadašnja Sberbank) podigao kredit od 117.000 franaka, što je tada vrijedilo oko 507.000 kuna, sada je banci dužan približno jednako, odnosno 508.000 kuna, iako je dosad vratio 340.000 kuna i prijevremeno otplatio 190.000 kuna.

Rata mu je na početku bila 2800 kuna, u 2010. porasla je na 3700 kuna, a nakon djelomične otplate u prosincu 2010. iznosila je 2900 kuna ali je opet počela rasti.

U međuvremenu je imao tešku prometnu nesreću pa mu je banka zamrznula kredit pri čemu mu je banka naplaćivala mjesečno 100 kuna za dospjele kamate. Nakon pola godine shvatio je da mu se kamate dodaju na glavnicu i da mu je dug povećan pa je ponovno nastavio plaćati rate koja sada iznosi oko 3100 kuna.

Tvrdi da ga u banci nitko nije upozorio na povećan rizik kredita u francima. "Da mi je netko rekao to je tempirana bomba, franak može skočiti ne bi ga uzeo, ovako sam zagrizao mamac", kazao je svjedok.

Zastupnik banke prigovorio je na istinitost njegova iskaza ustvrdivši da je kontradiktoran, suprotan ispravama koje je potpisao i protivan životnoj logici. Svjedok je tvrdio da nikad nije imao kredit u francima, ali mu je odvjetnik pokazao dokument po kojem je ranije ipak imao kredit vezan uz tu valutu. Svjedok je rekao da je na to zaboravio jer je tražio kredit u eurima. Potvrdio je da u njegovom ugovoru piše da može platiti dodatne iznose zbog fluktuacije tečaja i da su mu objašnjeni posebni rizici rasta tečaja.

Parnica protiv Zagrebačke, Privredne, Erste, Raiffeisenbank, Hypo Alpe-Adria-Bank, OTP, Splitska i Sberbank koje zbog nepoštene valutne klauzule i jednostrane primjene kamatne stope tuži udruga Potrošač nastavlja se 25. ožujka ispitivanjem dvojice preostalih svjedoka, korisnika spornih kredita.