SKUPE HOSPITALIZACIJE

Galopirajući troškovi: Liječenje svakog covid pacijenta državu stoji 6000 kuna dnevno

Troškovi zdravstvenog sustava vezani uz koronavirus veći su od dvije milijarde kuna i utrostručili su se od prosinca
Vili Beroš
 Marko Todorov/CROPIX

Od početka prosinca pa do prvih dana srpnja troškovi zdravstvenog sustava vezani uz koronu utrostručili su se i sad iznose gotovo 2,2 milijarde kuna. Prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), troškovi za liječenje covid-pacijenata, testiranje na koronu te bolovanja i samoizolacije od početka epidemije do 4. prosinca prošle godine iznosili su nešto više od 766 milijuna kuna, da bi već u siječnju bili 1,234 milijarde kuna. U travnju su se popeli na 1,666 milijardi, da bi u nepuna tri mjeseca narasli za gotovo pola milijarde kuna.

Najveći rast troškova bilježi stavka liječenja covid-pozitivnih pacijenata, koja je sad veća od milijarde kuna. Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a, kaže kako ti podaci ne čude jer, prema njihovim izračunima, samo jedan dan liječenja u prosjeku stoji šest tisuća kuna po pacijentu.

- Naravno, nije ista stvar je li netko na respiratoru ili ne, ali generalno, troškovi liječenja su golemi i ako se ne cijepimo dovoljno i ako se bolnice opet budu punile, možemo očekivati velike troškove - kaže Vukelić. Podaci o ukupnim zdravstvenim troškovima pokazuju da je najveći porast posljednjih mjeseci zabilježen upravo za liječenje. Od prosinca do sredine siječnja taj je trošak narastao s 204 na 450 milijuna kuna, a od travnja do srpnja za još 310 milijuna kuna.

- To ne čudi jer su upravo ti mjeseci bili najgori, na naplatu je dolazilo razdoblje u kojem je najviše pacijenata završavalo u bolnicama. No treba uzeti u obzir da fakture na naplatu uglavnom idu za prethodni mjesec - objašnjava Vukelić.

image
Lucian Vukelić
Dragan Matic/CROPIX

Pojeftinili testovi

I Bruno Baršić, glavni infektolog i voditelj Koordinacije za covid-bolesnike u KB-u Dubrava, potvrđuje da su im to bili najteži mjeseci.

- Činjenica je da sad imamo manje od deset hospitaliziranih covid-pacijenata koji su uglavnom u bolnici zbog kirurških zahvata nevezanih za sam covid, no bilo je trenutaka kad smo imali više od 500 pacijenata, prvo u drugom valu, a poslije i u trećem valu u proljeće - kaže Baršić.

Šef HZZO-a Vukelić upozorava da 2,2 milijarde troškova koje HZZO redovito prati nisu svi covid-troškovi zdravstva, nego samo oni vezani za tri temeljne stavke: liječenje, bolovanja i testiranje.

- Moramo uzeti u obzir i druge troškove koji se tiču covida, a pokriva ih HZZO. Riječ je o cijepljenju, lijekovima za covid (Remdesivir) i serološkim testovima, a kad se i to zbroji, sad smo na tri milijarde kuna - pojašnjava Vukelić i dodaje da je na Remdesivir dosad potrošeno 109 milijuna kuna. Jedna od primjetnijih razlika tijekom promatranih mjeseci je omjer troškova za testiranje i liječenje. U prosincu je trošak testiranja bio gotovo 60 posto veći od troška liječenja, a danas je trošak liječenja veći od troška testiranja.

- Ako se sjetite prvog vala, broj ljudi u bolnicama je bio minimalan dok se testiralo jako puno ljudi, a slično je bilo i u rujnu i listopadu kad se testiralo i 11 ili 12 tisuća ljudi dnevno. Pacijenti su počeli ozbiljnije puniti bolnice u studenome - kaže Vukelić. No još jedna važna, ako ne i najvažnija stavka je cijena testova. Naime, cijene testova su bitno niže nego što su bile na početku epidemije. Vukelić nas podsjeća da je cijena PCR testa na početku bila oko 1500 kuna po osobi, a sad iznosi 382,92 kune, zbog čega u jednakom omjeru pada trošak te stavke. Pale su i cijene brzih antigenskih testova koje sad HZZO plaća 107,89 kuna. Također, HZZO plaća i serološko testiranje u iznosu od 121,30 kuna po testu.

- Riječ je o cijenama koje HZZO plaća svojim ugovornim ustanovama koje rade ta testiranja na koronavirus za osigurane osobe kojima je ono medicinski indicirano - pojašnjava Vukelić. Ako se gleda po valovima, onaj prvi, od veljače do rujna 2020., u kojem je bilo najmanje zaraženih, za HZZO je bio najjeftiniji i stajao je 258,200.823 kune. Kad se gleda po stavkama, najveći je iznos potrošen na testiranja, i to 200 milijuna 154 tisuće i 907 kuna. Za liječenje bolesnika izdvojeno je tek 33,6 milijuna kuna, dok je za bolest i izolaciju potrošeno 24,4 milijuna.

Vraćanje u ratama

Drugi val, koji je trajao do kraja siječnja (podaci do 22. siječnja), stajao je više od 1,2 milijarde kuna. I tad je najveći izdatak bio za testiranje, i to više od 674 milijuna kuna, a slijede liječenje oboljelih, na koje je potrošeno više od 450 milijuna te naknade za bolovanja i izolacije u iznosu od 115 milijuna kuna.

Treći je val stajao milijardu kuna. S obzirom na covid-krizu, koja je počela u trenutku kad je proračun HZZO-a već bio donesen, Ministarstvo financija je HZZO-u dalo posudbu od oko dvije milijarde kuna za pokrivanje troškova. HZZO se obvezao vratiti novac u ratama tako da su u 2020. godini već vratili 400 milijuna kuna, a ove godine 300 milijuna kuna.

Epidemija koronavirusa je hrvatski zdravstveni sustav, a tako je i u svim drugim zemljama, bacila na koljena. Osim nabrojenih troškova, tu su i troškovi nabave respiratora, prilagodbe prostora za liječenje covid-pacijenata i otvaranja improviziranih bolnica poput Arene. Udar na gospodarstvo, zatvaranje brojnih djelatnosti i potpore koje država isplaćuje da niti ne spominjemo.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 01:20