GLOBUS ISTRAŽUJE

FRAPANTNO OTKRIĆE REVIZIJE Iza ovih vrata krije se najstrože čuvana bankarska tajna naše znanosti

Hrvatskoj zakladi za znanost trebalo je 13 godina da razvije elektronski sustav prijave znanstvenih projekata. Umjesto u znanost, novac su stavljali u banku, a kamatu trošili na plaće, naknade i nagrade za rad
 Darko Tomaš/Cropix

Hrvatski znanstvenici uvijek su bolje od drugih znali u što treba ulagati novac.

Dok su u svijetu, recimo, novac ulagali u projekte, patente i inovacije, Hrvati su kune držali na banci, otvorili štednju i skupljali kamate, otkriva Globus .

Na to se, uglavnom, može svesti čak 13 godina poslovanja uglavnom nepoznate državne institucije pod nazivom Hrvatska zaklada za znanost, osnovane davne 2001. godine, s jednim ciljem i namjerom: da promiču znanost i tehnologiju, osiguraju gospodarski razvoj te potiču zapošljavanje.

Državna revizija. Koliko su u tome uspjeli, najbolje svjedoči zadnje izvješće Državne revizije o Ministarstvu znanosti i obrazovanja za 2013. godinu, pod čiji resor spada i ova zaklada.

Revizori su, naime, ostali frapirani činjenicom da je Zaklada krajem prošle godine na računu imala ravno 95 milijuna kuna oročenog novca, namijenjenog za znanstvene projekte. On se umjesto u laboratorijima “umnažao” u poslovnim bankama.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU GLOBUSA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
08. studeni 2024 10:35