BORBENI AVIONI

Francuski predsjednik Macron dolazi u Hrvatsku potpisati ugovor za Rafale

Ovo je prvi bilateralni posjet francuskog predsjednika Hrvatskoj od osamostaljenja

Andrej Plenković; Emmanuel Macron

 Boris Horvat/Afp; Julien Mattia/Anadolu Agency/Anadolu Agency Via Afp

U četvrtak je Elizejska palača, sjedište francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, potvrdila vijest koju je Jutarnji list objavio prije nekoliko mjeseci. Francuski predsjednik dolazi u posjet Hrvatskoj u srijedu i četvrtak, 24. i 25. studenog. Prvi je to bilateralni posjet francuskog predsjednika Hrvatskoj od osamostaljenja. Tito je silno htio susret s De Gaulleom, ali to francuski general nikad nije prihvatio.

Kroz Hrvatsku je, a bolje da nije, u lipnju 1992. godine prošao François Adrien Mitterrand na putu za Sarajevo gdje je onemogućio deblokadu toga grada i omogućio četverogodišnju opsadu. Pa na duši nosi sve poginule građanke i građane Sarajeva tijekom blokade.

Francusko predsjedanje

Predsjednik Jacques Chirac je došao u Zagreb 2000. godine na summit EU, ali to je bio multilateralni posjet.

Macron stiže neposredno prije početka francuskog predsjedanja EU, u prvoj polovici iduće godine. Elizejska palača u najavi navodi da će posjet "rezultirati potpisom strateškog partnerstva i sporazuma vlada o finalizaciji isporuke Rafalea Hrvatskoj".

Upravo se vojna suradnja prometnula u jedan od vodećih segmenata strateških odnosa Pariza i Zagreba. Odabirom Rafala Hrvatska se strateški i vojno čvrsto povezala s Francuskom. Osim borbenih zrakoplova, ministar obrane Mario Banožić je prije nekoliko dana u Bruxellesu potpisao ulazak Hrvatske u projekt "AIR POWER" čiji je nositeljica, u sklopu programa PESCO, obrambene suradnje na razini EU, Francuska, a članice su države koje koriste Rafale avion.

Stalna strukturirana suradnja na području obrane (PESCO) uspostavljena je 2017. godine s ciljem osnaživanja obrambenih kapaciteta zajedničkim ulaganjem. Mogućnost uspostave stalne strukturirane suradnje u području obrambene sigurnosti i obrambene politike uvedena je Ugovorom iz Lisabona.

Njome se za niz država članica EU predviđa mogućnost uže suradnje u području sigurnosti i obrane. Sudjelovanje je dobrovoljno i državama koje se odluče sudjelovati omogućuje zajedničko razvijanje obrambenih sposobnosti, ulaganje u zajedničke projekte ili jačanje operativne spremnosti i doprinosa vlastitih oružanih snaga.

Stižu 2024.

S novih 14 sada dogovorenih projekata ukupno ih je 60 u okviru PESCO-a. Hrvatska sudjeluje u šest projekata i AIR POWER je sedmi kojemu se priključuje.

"Cilj tog projekta je jačanje zračnih sposobnosti oružanih snaga zemalja članica Europske unije, nadogradnja i modernizacija usklađena s novim tehnologijama, definiranje operativnog koncepta zračnih operacija", rekao je Banožić.

image

Emmanuel Macron i Andrej Plenković

John Thys/AFP

Projekt je Hrvatskoj posebno zanimljivo u kontekstu nabave višenamjenskih borbenih zrakoplova Rafale. Francuski veleposlanik u Hrvatskoj Gaël Veyssière prije nekoliko je mjeseci otkrio kako će 2023. godine prvi avioni postati hrvatski, ali u Francuskoj, a tek kad bude dovoljno zrakoplova i kada bude dovoljno uvježbanih pilota i mehaničara, prvi će avioni doletjeti u Hrvatsku. Veleposlanik se nada da će to biti u prvoj polovici 2024. godine.

Ostala Mađarska

Hrvatska Vlada odlučila je kupiti 12 aviona FR-3 starih oko 10 godina i platiti ih 990 milijuna eura. U ovom trenutku nema informacija kojim sustavima naoružanja i opreme će avioni biti opremljeni, a Vlada to ne namjerava otkriti. Tako je šef premijerova Ureda Zvonimir Frka Petešić nedavno izjavio da to ne otkriva niti jedna država.

Što naravno nije točno. Ministar obrane Mario Banožić nedavno je otkrio kako Hrvatska sa SAD-om razgovara o kupnji određenih komunikacijskih sustava, ali nije poznato koliko će Hrvatska to dodatno platiti. Iz francuskih se izvora tek moglo saznati da će avion biti opremljen raketama zrak-zrak tipa Mica i da će imati slabiju verziju radara. Avioni bit trebali biti smješteni u zagrebačkoj bazi Pleso što znači da će se morati raditi i dodatna infrastruktura za njih.

Nakon posjeta, Mađarska će biti jedina članica EU koju Macron tijekom mandata, koji ide kraju, izbori su u travnju, nije posjetio.

Francuski predsjednik nakon Zagreba putuje u Rim gdje će s premijerom Marijem Draghijem potpisati Qurinalski sporazum, po obrascu njemačko-francuskih sporazuma o strateškoj suradnji. Elizejska palača navodi da će sporazum "poticati usklađivanje francuskih i talijanski pozicija na planu europske i vanjske politike, sigurnosti i obrane, migracijske politike, ekonomije, obrazovanja, istraživanja, kulture i prekogranične suradnje". Hrvatski bi sporazum mogao imati sve to osim prekogranične suradnje.

Elementi strateškog partnerstva

Opet zrakoplovi

Hrvatska je 1990-ih godina pristala za putničku flotu kupiti europske zrakoplove Airbus, a ne američke Boeing. Što nije rezultiralo političkom ni ekonomskom koristi za Zagreb. Sada je, nadamo se, situacija drukčija.

Nuklearna energija

Hrvatska je podržala francusku inicijativu da nuklearna energija dobije status prijelazne, možda i zelene, u sklopu industrijske tranzicije prema ugljično neutralnoj Europi

Strateška sigurnosna suradnja

Hrvatska ostaje predana NATO članstvu, ali je svjesna da je potrebno naći mjesto u procesima redefiniranja europskih sigurnosnih koncepata. Francuska želi vodstvo i Hrvatska ga prihvaća jer su primarni interesi na europskom kontinentu.

Euro i Schengen

Sve je izglednije da u budućim odnosima snaga u EU treba biti što bliže jezgri integracija koju čine Berlin, Pariz i Rim. Očekivani ulazak u europodručje i Schengen, što Pariz treba podržati, jamči hrvatsko mjesto u tom krugu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:42