FOTO: 'UPREGNUT ĆEMO KONJE ZA ORANJE I SIJAT ĆEMO TAVANUŠU!' Seljaci najavili totalnu blokadu

ĐAKOVO - Dan nakon propalih pregovora s ministrima Slavkom Linićem i Tihomirom Jakovinom seljaci u Slavoniji i Baranji i dalje čvrsto drže svoje punktove i nastavljaju s prosvjedima, odnosno blokadama cesta, a o daljnjim mjerama odlučit će, kako kažu njihove vođe, u demokratskoj proceduri - voljom većine. Jedan od seljačkih vođa, Antun Laslo u utorak je na punkt na đakovačkoj obilaznici došao u starim seljačkim kolima koja su vukla njegova dva četverogodišnja lipicanca, Pluto i Toplica, a onda im je na njivi upregao plug kako bi izveo performans kojim je želio pokazati na koji će se način ubuduće u Hrvatskoj obrađivati zemlja.

- Zadnji put s ovim plugom sam zaorao 1967. godine kao mladić od 16 godina. Ostao sam u poljoprivredi, jer sam vjerovao u bolju budućnost, no sada kada smo se spremili za konkurenciju i za EU, naša Vlada na čelu s ministrom Linićem i njemu sličnima dovodi nas u situaciju da ćemo se morati vratiti ne za jedno, već za dva stoljeća unatrag i raditi poput Amiša, koji ovako rade u Americi. No, oni su to odabrali svojom voljom, a ja se pitam da li EU od istočne Europe želi stvoriti jedan takav centar ili vjerojatno žele iskoristiti siromašan narod, kupiti plodnu hrvatsku zemlju, a narod koristiti kao jeftinu radnu snagu - rekao je zadihani Laslo nakon što su njegovi lipicanci u svega nekoliko minuta dobro izmorili te nastavio u hamletovskom tonu.

- Ovo je biti ili ne biti, ne samo seljaka, nego svih građana, koji nose najveći teret. Naša cijena pšenice i mlijeka je najjeftinija u zemljama okruženja i pšenice i mlijeka. Tko je tu lud. Ako mi za pšenicu dobijemo 96 lipa, a vi brašno kupujete za 4,99 kune pitam tko tu zarađuje i tko koga ucjenjuje. Ucijenjeni smo mi proizvođači i svi potrošači. Nitko, pa ni Linić, se ne pita tko u tom lancu najviše zarađuje i na čiju štetu. Zato i po cijenu života idemo do kraja. Ne smijemo si dopustiti da budemo ovce za šišanje nekoliko ljudi. Pozivam sve građane da nam se pridruže, ne da pravimo nerede, već da urazumimo nekoliko usijanih glava u Vladi RH i da znaju da je jače selo od svatova - istaknuo je Laslo, izrazivši razočaranje ministrom Linićem „koji se drsko i ponašao i psovao nas. Da je premijer pravi, takav ministar bi dobio otkaz.“ Imao je Laslo poruku i za seljake koji se nisu pridružili prosvjedima.

- Možda im je Vlada dala nešto više dok nemaju potrebe ili su takve kukavice da ne žele braniti budućnost svoje djece i hrvatskog naroda kao potrošača. Mi ne tražimo ono što nismo zaradili. Tražimo ono što je prikazano na internet stranici Agencije za plaćanja. Rekli smo Liniću da ne mora dati poticaje, već realnu proizvođačku cijenu, koju nam diktiraju oni od kojih kupujemo repromaterijal. Mi izvozimo gnojivo u Sloveniju koje je tamo jeftinije nego kod nas. Zašto nama ne daju po tako sniženoj cijeni, jer bi se time i nama snizila cijena proizvodnje - zapitao se Laslo, dodavši i kako će se ove godine na slavonskim poljima vjerojatno umjesto sjemenske, sijati domaća pšenica tzv. tavanuša, čiji je način sjetve prikazao predsjednik HPK Matija Brlošić, koji je izvijestio kako im je na njihovo pismo odgovoreno iz Ureda predsjednika države Ive Josipovića.

- Predsjednik će nas primiti sljedeći tjedan. Vratili smo se na punktove, vidimo upornost i odlučnost ljudi koji smatraju da je ovo zaista jedan presudan trenutak hoće li mali seljak u Hrvatskoj opstati ili nestati, a ne njegovo mjesto doći veliki, kojima će sutra vlasnici postati stranci - rekao je Brlošić, još jednom prozvavši ministra Jakovinu.

- Znamo mi što je proračun, ali znamo i da nam je ministar uporno na našim sastancima tvrdio da će se napraviti uštede unutar resora vodoprivrede i ta sredstva od oko 400 milijuna kuna prebaciti nama kako bi nam se isplatilo 2,8 mlrd. Danas priča drugu priču. Jakovina nas je doslovno izvarao. Da su jučer pokazali trunku volje, da pronađu barem 100 milijuna mislim da danas ne bi bilo prosvjeda. Ovaj nivo poticaja imali smo 2004., a tada je repromaterijal bio dva puta jeftiniji. Danas seljaci u EU dobivaju dva i pol puta više poticaja nego mi i volio bih vidjeti ekonomskog stručnjaka Novotnija ili nekog drugog da nam objasni kako da u takvim uvjetima budemo konkurentni europskim zemljama. Da smo ozbiljna država i da ova vlast razumije poljoprivredu ona bi u proračunu osigurala maksimalna sredstva, kao što je bilo u prethodne tri godine - zaključio je Brlošić.