FOTO, TRI SPECIJALNE EKIPE Grčićevih 53: Mogu li ovi ljudi pokrenuti Hrvatsku s mrtve točke?

Nakon godinu dana vrludanja, Vlada Zorana Milanovića odlučila je pokrenuti Hrvatsku s mrtve investicijske točke. Sredstvo za to bit će joj tri nove radne skupine koje je Vlada osnovala na svojoj prvoj ovogodišnjoj sjednici, a koje će djelovati pod paskom Branka Grčića, potpredsjednika Vlade i ministra regionalnog razvoja i fondova EU.

Pred 60-ak ljudi koji čine Grčićev tim za pokretanje investicijskog ciklusa je težak posao. Od njih se očekuje da ubrzaju investicije javnog sektora, ali i da poprave poslovnu klimu u zemlji kako bi se stvorili uvjeti za nova ulaganja privatnog kapitala. I dok će stvari s pokretanjem javnih investicija možda ići malo lakše, budući da je dio projekata pripremljen i da će se sufinancirati novcem iz fondova EU, ulaganja privatnog sektora ići će puno teže i sporije. Naime, investicije privatnog sektora ne događaju se po dekretu, već ovise o uvjetima ulaganjima i općoj gospodarskoj klimi, koja je u Hrvatskoj jako daleko od dobre. Ne treba se stoga čuditi kada i sam Grčić ističe da su privatna ulaganja u kriznim godinama pala za više od 40 posto, dok su ukupne investicije potonule za trećinu.

Porezni sustav

- Ne znam može li osnivanje radnih skupina dati većih rezultata kod privatnih ulaganja. Hoće li privatnik investirati ili neće, ne ovisi o procjeni radne skupine - upozorava Žarko Primorac, neovisni ekonomist.

Slična upozorenja dolaze i od Đure Njavre, dekana Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta. On upozorava da je za poticanje privatnih ulaganja, osim političke i ekonomske stabilnosti, važna poslovna klima, koja je u Hrvatskoj daleko od dobre. Ritam takvoj poslovnoj klimi u znatnoj mjeri udara porezni sustav.

- Ukidanjem nulte stope PDV-a na knjige i uvođenjem snižene stope, papirnate knjige sada oporezujemo po stopi od pet posto. Istodobno, elektronske knjige, koje su budućnost, i dalje oporezujemo stopom PDV-a od 25 posto. Trebalo bi biti upravo suprotno ako želimo privući ulaganje Amazona ili nekog drugog, pa čak i spriječiti odlazak hrvatskih izdavača u druge zemlje - ističe Njavro.

Unatoč tome, stručnjaci s kojima smo razgovarali smatraju da osnivanje radnih skupina nije loš potez. Bolje je, kažu, raditi nešto, nego skrštenih ruku čekati milost s neba jer nas to neće pomaknuti s investicijske mrtve točke u kojoj tavorimo već četiri godine.

Šuma birokracije

Upravo bi tome trebale pridonijeti Vladine radne skupine, čije će škare pokušati srezati šumu birokratskih propisa, realizirati planirane investicije javnog sektora i potaknuti privatna ulaganja, sve to upakirano u celofan EU-fondova. Radne će se grupe sastajati gotovo na tjednoj razini i o svom će radu izvješćivati izravno Grčića. Njihovi članovi, kažu u Vladi, neće za taj rad biti posebno plaćeni, a morat će napraviti investicijski iskorak koji dosad ni jednoj hrvatskoj Vladi nije pošao za rukom.

U Vladi su očito željeli dati težinu svom novom projektu poticanja ulaganja, pa su u radna tijela imenovali ministre, njihove zamjenike i pomoćnike te direktore javnih poduzeća. Premda u Banskim dvorima tvrde kako se pri kadroviranju nisu rukovodili političkim kriterijima, u oči upada podatak da su članovi radnih skupina, zanemarimo li obične činovnike iz raznih ministarstava, uglavnom članovi SDP-a i HNS-a. Neki od članova imaju više, a drugi manje iskustva s ulaganjima, no nikom od njih ne može se zamjeriti da ne znaju svoj posao. Hoće li u realizaciji zadatka investicijskog preporoda biti uspješni, vidjet će se uskoro.