FOTO Sjećanje na žrtve Borova naselja: 'Umorni smo od stalnih poniženja i ubijanja onih koji su već ubijeni'

VUKOVAR - Komemoracijom i prigodnim programom "Žrtva Borova naselja za Domovinu" pred ruševinama negdašnje zgrade "Borovo commerca", u čijem je podrumu tijekom srpske agresije na Vukovar 1991. bio odjel vukovarske ratne bolnice, počelo je obilježavanje stradanja vukovarske gradske četvrti Borova naselja u Domovinskom ratu.

Predsjednica Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja "Vukovarske majke" Manda Patko rekla je kako su, iako žrtava stradalih u Borovu naselju više nema, "živi svjedoci njihova stradanja koji su godinama pronosili istinu koju su nam drugi nastojali prekrojiti".

"Umorni smo od stalnih poniženja i ubijanja onih koji su već ubijeni. Kažu da je pravda spora, ali dostižna", rekla je Patko i dodala kako je oslobađajuća presuda generalima, potvrda da pravda i istina kad-tad moraju pobijediti.

Bit će to najponosnija Kolona sjećanja, ali možda bez Gotovine

Vijence su podno ruševina "Borovo commerca" položila i svijeće zapalila mnoga izaslanstva, a molitvu za ubijene i nestale u Domovinskom ratu predvodio je župnik Župe sv. Josipa Radnika iz Borova naselja fra Vjenceslav Janjić.

Nakon molitve sudionici su u Koloni sjećanja krenuli prema crkvi Gospe Fatimske u kojoj je misu zadušnicu služio dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić.

Po riječima voditelja odjela vukovarske ratne bolnice u "Borovo commercu" Vladimira Emedija, u podrumu je 19. studenoga 1991., kada su pripadnici bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba ušli u Borovo naselje, pošto je dan prije slomljena obrana Vukovara, bilo između 800 i 1000 ranjenih branitelja i civila.

Po podatcima Udruge roditelja i obitelji zarobljenih i nasilno odvedenih hrvatskih branitelja "Vukovarske majke", na sam dan okupacije Borova naselja 19. studenoga 1991. u toj gradskoj četvrti ubijena je 51 osoba, a u gotovo tri mjeseca opsade grada poginulo je 178 civila i branitelja.

Počast žrtvama Borova naselja i ove su godine došli odati i članovi i članice beogradske Udruge "Žene u crnom" čija je predsjednica Saša Zajović novinarima izjavila kako se ta udruga i 1991. godine protivila napadu na Vukovar, što ne znači da "ne vide zločine svih strana i ne uvažavaju patnju i bol žrtava svih nacionalnosti".

"Ovom prilikom moram reći da nije priznata patnja onima koji su bili staradalnici tijekom akcije 'Oluje'", rekla je i dodala kako je moralna obveza Udruge "Žene u crnom" da zamole "civilno društvo u Hrvatskoj da izvrši pritisak na vlastitu državu kako bi se procesuirali zločini počinjeni na civilnim stanovništvom u krajini".

Komentirajući oslobađajuću presudu generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, Zajović je ocijenila kako je tom presudom "degradiran sam pojam međunarodne pravde" te kako je presuda pokazatelj "politikantskog odnosa haaškog tribunala prema pravdi budući da se činjenično stanje od prvostupanjske presude do sada nije promijenilo".

U sklopu obilježavanja "Žrtve Borova naselja za Domovinu" obilježit će se i stradanje hrvatskih branitelja i civila u prijeratnome Borovu Selu, danas Borovu, te odati počast žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice na farmi Lovasu, između Borova i Dalja.