ZAGREB - Svi štediše Credo banke mogu od danas doći po svoj novac u poslovnice Hrvatske poštanske ili Croatia banke, jasno, samo do visine osiguranih 400.000 kuna.
U poslovnici HPB-a u Bihaćkoj ulici u Splitu u jednom trenutku su zbog gužve morali reagirati i zaštitari, javlja Slobodna Dalmacija.
Istodobno ih iz Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB) mole da ne hrle odmah podići ušteđevinu jer će se u bankama stvoriti goleme gužve, a novac im neće propasti jer država za njega jamči. Svoje depozite može podizati 10.048 građana, a ukupni je iznos 420 milijuna kuna, podaci su DAB-a. Veliki štediše Credo banke, s iznosima većima od 400.000 kuna, među kojima je dosta hrvatskih sportskih zvijezda, još ne znaju kako će do svog novca.
Očajni poduzetnici
Put će im sigurno biti dug i težak, a potpuno je neizvjesno koliko će novca uspjeti spasiti. Ukupno je u Credo banci 1480 poduzeća imalo 220 milijuna kuna depozita, a najgore je malim poduzetnicima koji su imali gotovo 162 milijuna kuna. U međuvremenu se nastavlja bitka između ključnih institucija odgovornih za funkcioniranje financijskog sustava - Hrvatske narodne banke i Hanfe.
Rat HNB-a i Hanfe
Potonja je jučer opet prozvala HNB da je pogriješio kad je dopustio da Istarska kreditna i Jadranska banka te društvo Prvi faktor podignu svoje depozite s već blokiranog računa Credo banke. Hanfa optužuje središnju banku da je to učinila bez pisane suglasnosti DAB-a, s kojim zajedno provodi likvidaciju Credo banke te da je mjenice morala vratiti podnositeljima uz naznaku da je račun banke blokiran.
DAB će od HNB-a tražiti povrat isplaćenog novca, a istraga će utvrditi tko je podnio mjenice na naplatu, tko je izdao nalog te tko je autorizirao prijenos novca s računa Credo banke. Tu istragu provodi Državno odvjetništvo, kojemu je Hanfa prijavila slučaj, a HNB mu je odmah dostavio kronologiju isplate novca Credo banke.
Blokiran i novi račun
Zaplet pojačava činjenica da je blokiran i novi račun Credo banke u likvidaciji, na koji bi trebao stizati novac dužnika, dakle onih koji banci vraćaju kredite. Tim bi se novcem trebali financirati zaposlenici i materijalni troškovi banke , no čim prvi novac sjedne, pokupit će ga vjerovnici s nekim novim mjenicama.