FINANCIAL TIMES 'Hrvatska je nova Grčka. Imate inertnu Vladu i najgoru ekonomiju u EU'

ZAGREB - Hrvatska je naslijedila Grčku na neslavnom mjestu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije čemu je pridonijela opća slabost europskog gospodarstva, ali i inertnost vlade u provođenju reformi, a za njezino izvlačenje iz ovakve situacije bit će ključno učinkovito povlačenje sredstava iz fondova EU-a, objavio je Financial Times.

"Spor i bolan oporavak grčkog gospodarstva nakon katastrofalne dužničke krize potaknuo je zanimljivo pitanje: koja zemlja sada ima titulu ekonomski najnefunkcionalnije zemlje Europske unije? Odgovor je zasigurno Hrvatska", piše Financial Times.

Hrvatska je mala zemlja koja je tek prošle godine ušla u Europsku uniju i nije u eurozoni. Na njezinim prekrasnim otocima i plažama život se čini ugodnim pa zbog toga Hrvatska i njezini gospodarski problemi često ostaju "izvan radara", navodi se u članku.

Podsjeća se da je Hrvatska sada već šestu godinu zaredom u recesiji te da je za to vrijeme izgubila gotovo 13 posto svog BDP-a. Nezaposlenost iznosi oko 17 posto, a među mladima je gotovo 50 posto.

"To je socijalna katastrofa koja se ne razlikuje puno od onoga što se u posljednjih pet godina događalo u Grčkoj i Španjolskoj. Hrvatska, kao i Grčka, ima neučinkovit javni sektor koji zadržava ljude na radnim mjestima koja očito ne služe javnom interesu i zapravo prikrivaju pravu razinu nezaposlenosti. Ovaj problem još više povećava nedostatak tvrtki u privatnom sektoru koje mogu stvoriti radna mjesta uspješno se natječući na tržištima EU-a."

Opća slabost europskog gospodarstva objašnjava neke od hrvatskih poteškoća, ali ne sve, navodi FT i podsjeća da je agencija za kreditni rejting Moody's snizila rejting Hrvatske na razinu "smeće" prošle godine i pritom kao jedan od razloga navela inertnost vlade u provođenju reformi. U članku se navodi da je to bila poštena ocjena.

"Vladi lijevog centra nedostaje energije, želje i samouvjerenosti za provođenje bitnih reformi kao što su velike promjene u državnom sektoru i stvaranje dobre poduzetničke klime za izravna strana ulaganja. Programi privatizacije nemaju nikakav smjer. Međutim, kada je konzervativna oporba bila na vlasti njihov rezultat bio je malo bolji."

"Svi oni troše previše vremena igrajući se politike u vlastitu korist, što je posebice bilo očito u SDP-ovom izbacivanju bivšeg ministra financija Slavka Linića iz stranke koji se usudio govoriti u korist ekonomskih reformi", ističe se u članku.

Nije slučajno da zemlje kao što su Makedonija, Srbije i Slovenija, koje su kao i Hrvatska nekoć bile u sklopu Jugoslavije, teško prihvaćaju ekonomske reforme u proteklih 20 godina. "Tradicija zapošljavanja u državnom sektoru po političkoj liniji teško izumire u jugoistočnoj Europi", navodi se u članku.

Što se tiče povlačenja sredstava iz predpristupnih fondova EU-a prije nego što je postala članicom, Hrvatska se tu pokazala izuzetno sporom i hitno su joj potrebni učinkoviti menadžeri i jasan pravni okvir.

"Učinkovita apsorpcija sredstava iz fondova EU-a bit će ključna za izvlačenje Hrvatske iz njezine kolotečine. Najvažnije od svega, Hrvatska treba dašak svježeg zraka u svojim političkim i administrativnim redovima. Bilo bi previše od njih očekivati da priznaju svoje prošle nedostatke. Ali mogu li barem zasukati rukave i započeti već odavno zakašnjeli proces modernizacije hrvatske države?", pitanje je kojim završava članak u FT-u o hrvatskom gospodarstvu.