Nakon pobjede na izborima za zastupnike u Saboru i formiranja treće po redu Vlade, potom uspjeha na izborima za zastupnike u Europskom parlamentu gdje je HDZ osvojio pola mandata (ima šest europarlamentaraca), Andrej Plenković je odlučio raspisati unutarstranačke izbore koji će se, kako je to objavio u ponedjeljak nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog odbora, održati 13. srpnja.
Na tim izborima HDZ-ovci će neposredno birati predsjednika stranke, zamjenika predsjednika HDZ-a te četiri potpredsjednika. Potvrdu za novi mandat na čelu stranke Plenković bi trebao zatražiti u istoj formaciji u kojoj je dobio prošle unutarstranačke izbore u ožujku 2020.
- Ako pobjeđujemo, a pobjeđujemo, onda nećemo mijenjati ekipu - rekao je Plenković.
To znači da će se on kandidirati za predsjednika, ministar branitelja Tomo Medved za njegovog zamjenika, a Zdravka Bušić, Oleg Butković, Branko Bačić i Ivan Anušić za potpredsjednike. Očekuje se da će svi opet biti izabrani.
Hoće li biti protukandidata i tko bi se mogao suprotstaviti Plenkoviću i njegovom timu za sada se ne govori. Predsjednik HDZ-a na tu je temu rekao kako se na predstojećim unutarstranačkim izborima može kandidirati svaki član HDZ-a "jer je to demokratska stranka".
Na prošlim izborima Plenkoviću je protukandidat bio Miro Kovač, a za Kovačeva zamjenika kandidirao se Ivan Penava, koji je sada predsjednik DP-a, dok su kandidati za potpredsjednike HDZ-a na Kovačevoj listi bili Milijan Brkić, Tomislav Tolušić, Davor Ivo Stier i Ivan Kujundžić.
Prema Statutu HDZ-a izbori za dužnosnike na nacionalnoj razini trebaju se održati prema odluci Predsjedništva HDZ-a u pravilu u roku od šest mjeseci nakon održavanja redovnih izbora za Sabor. To znači da su se unutarstranački izbori mogli prolongirati sve do sredine listopada, no Plenković očigledno želi što prije dovršiti taj posao jer, kako je kazao, nakon što završi taj unutarstranački proces, počet će se baviti izborima za predsjednika Republike Hrvatske.
Opći sabor HDZ-a trebao bi se održati u listopadu i izabrati preostale članove Predsjedništva te drugih stranačkih tijela. Statut kaže da se Opći sabor mora sastati najmanje jednom u dvije godine, a to tijelo bira 40 članova Nacionalnog odbora HDZ-a te još deset članova Predsjedništva HDZ-a, i to po dva člana iz svake od pet grupa županija.