SPECIJALNI IZVJEŠTAJ

EVO KAKO VAS VARAJU NA CIJENI STRUJE I PLINA Hrvatske su cijene među najnižima u Uniji, ALI...

Ubacite li u računicu kriterij kupovne moći, ispadaju - najviše cijene u EU!

Hrvati su u rujnu plaćali jednu od najnižih cijena električne energije i plina, ali kada se uzme u obzir kupovna moć građana (PPS), onda smo gotovo pri vrhu ljestvice država koje te energente plaćaju najskuplje. Za njih izdvajamo više od polovice zemalja EU obuhvaćenih najnovijim istraživanjem.

Pokazuje to najnovija studija austrijske kompanija Energie-Control, globalnog think tanka za savjetovanje potrošača o energiji VaasaETT, te Mađarskog energetskog regulatornog tijela, objavljena sredinom ovoga mjeseca “Indeks cijena energije za kućanstva Europe”.

Danci tržišno najskuplji

U istraživanju je prvi put i Hrvatska kao članica EU, ali su uključili i Srbiju kao pristupnu članicu EU.

Tako nam je tržišna cijena struje u rujnu iznosila 13,92 eurocenta, ali zbog slabe kupovne moći realno za taj energent izdvajamo 21,05 centa po kilovatsatu. Ništa bolja nije niti situacija s plinom čija je cijena 5,58 centa po kilovatsatu, ali ga uz trenutnu kupovnu moć plaćamo 8,34 centa.

Cijena struje i plina nam je gotovo najjeftinija u Europi! Ali, kada se uračuna kupovna moć, onda smo na 10. mjestu među ukupno 23 države EU obuhvaćene istraživanjem. Dakle, i struju i plin s obzirom na kupovnu moć plaćamo više od, primjerice, građana Srbije, koji su na 20. mjestu.

Ako se gleda isključivo tržišna cijena, bez utjecaja životnog standarda, stanovnici Danske sa 29,80 eurocenta po kilovatsatu (kWh) i Njemačke sa 29,71 plaćaju najvišu cijenu struje u Europskoj uniji. Najniže cijene plaćaju kućanstva u Rumunjskoj, samo 13,12 centa.

Fincima ide najbolje

Najbolje su u rujnu prošli građani Finske. Njihova kupovna moć je najveća, pa s obzirom na to za struju izdvajaju najmanje - 11,42 centa. Ali i kada se pogleda tržišna cijena, Finci su u prednosti jer struju plaćaju samo 2 centa manje. Dakle, proizvodnja, uvoz i distribucija su im najjeftiniji. Po plaćanju energenata s obzirom na kupovnu moć slijede Švedska i Francuska. U obje varijante, s obzirom na ostale države, dobro prolaze i Srbija te Rumunjska. Tržišna cijena struje koju plaćaju u Srbiji je u rujnu iznosila 6,26 centa po kilovatsatu, a kada se uračuna kupovna moć, plaćaju je 13,70 centa. To je dvostruko skuplje, ali s obzirom na druge u rangu najnižih cijena.

Nijemci na dnu

Međutim, s plinom stoje mnogo lošije. S obzirom na kupovnu moć, Srbi su treći po visini izdvajanja za plin, odmah iza Švedske i Portugala! Najgore su prošli Nijemci, koji su u rujnu platili najskuplju struju u EU - 29,71 eurocent, a niti s uračunatom kupovnom moći ne prolaze jeftinije: platili su svega 1,25 centa manje.

U istraživanju zaključuju i da je cijena plina u zemljama centralne i istočne Europe 40 posto niža nego u 15 zemalja zapadne Europe (EU-15).

Standard kupovne moći

Standard kupovne moći (PPS) umjetna je jedinica koja se koristila prilikom ovoga istraživanja. Riječ je o jedinici koja eliminira razlike u cijenama između zemalja. Nastoji izjednačiti standard u zemljama, jer, primjerice, 100 eura u Bugarskoj ne vrijedi koliko i 100 eura u Belgiji. Zato je Eurostat izmislio tu jedinicu kako bi odredio koliko uistinu, obzirom na kupovnu moć, plaćaju građani pojedine države za struju i plin, u odnosu na tržišne cijene. Tako jedan PPS kupuje istu količinu dobara i usluga u svim zemljama. U ovom istraživanju su taj indeks preračunali u eurocente i tako dobili koliko koja država obzirom na kupovnu moć građana usitinu plaća struju i plin. Dakle, u Hrvatskoj je prosječna plaća 5512 kune (687 eura) i ako od te svote za struju i plin mjesečno ode četvrtina plaće, onda je u bitno lošijoj poziciji nego, primjerice, građanin Finske s prosječnom plaćom od 2560 eura koji za struju i plin potroši devetini plaće. Sa PPS-om se može prikazati koliko novca Hrvat, a koliko Finac realno plaća neku robu ili uslugu obzirom na primanja i cijene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 06:02