„Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji i Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu rješavaju tri temeljna stupa održivog razvoja a to su prostor, gradnja i energija. Taj reformski paket u značajnoj mjeri određuje postupanje u prostoru i odnosi se na sve naše građane pa tako i one koji planiraju graditi obiteljske kuće i druge građevine, dotiče se imovine svakoga od nas. I zato je privukao pozornost.
Oporba bez argumenta žele prikazati da će se građanima nešto privatizirati ili otuđiti, da će im nekakvi zločesti investitori uzeti zemljišta i djedovinu”, kaže u Briefingu potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Napominje da će dozvole za gradnju svih objekti od državnog značaja - kao što su autoceste, željezničke pruge, bolnice, hidroelektrane, mostovi, plinovodi, morske i zračne luke - izdavati država, bez čekanja da se s planom usklade gradovi ili županije gdje se ti objekti nalaze.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Dozvole za gradnju zgrada za priuštivo stanovanje će izdavati upravni odjeli županija i gradova. Država neće izdavati ni dozvole za gradnju privatnim investitorima. Oporbi je sporno što će država, ako jedinica lokalne samouprave u roku od tri godine ne donese urbanistički plan uređenja, moći izdati lokacijsku ili građevinsku dozvolu za prometnicu za pristup budućem objektu. Događa se da se na određenim lokacijama ne može graditi iako su proglašene građevinskim zemljištem jer nije donesen urbanistički plan uređenja. Neki građani 20 godina čekaju građevinsku dozvolu i ne mogu graditi na svom građevinskom zemljištu što je neprihvatljiv rok”, kaže Bačić.
Sada će, objašnjava, jedinici lokalne samouprave građanin podnijeti pismo namjere što namjerava graditi, a ako ona u roku od tri godine ne donese urbanistički plan uređenja, moći će od Ministarstva zatražiti izdavanje lokacijske dozvole za gradnju prometnice. Bačić tvrdi da će se moći graditi isključivo u građevinskim, a ne u zelenim zonama te da je najveća vrijednost ovog Zakona što je dodatno ograničena gradnja uz obalu.
Do 15. siječnja se, kaže, primaju ponuda za rušenje Vjesnikovog nebodera, a eventualna žalba bi mogla odgoditi početak uklanjanja.
„Nadam se da će ponude biti valjane i omogućiti nam odabir najpovoljnijeg ponuditelja i da ćemo u drugoj polovici siječnja potpisati ugovor i odmah krenuti s rušenjem. Teško je reći fiksni termin jer se u postupku javne nabave uvijek može za nešto zatražiti dodatno vrijeme”, govori Bačić dodajući da će prilikom odabira izvođača ključni kriteriji biti cijena, njegove stručne reference kao i vrijeme potrebno do uklanjanja i da se oslobodi Slavonska avenija.
„Uvjereni smo da bi promet Slavonskom mogao krenuti i prije uklanjanja nebodera. Ponuđači će predložiti vrijeme kada će se moći otvoriti Slavonska”, najavljuje Bačić.
„U svakodnevnom smo kontaktu s ostalim suvlasnicima Vjesnika koji su se usuglasili da će Ministarstvo voditi projekt uklanjanja. U samom neboderu je država manjinski vlasnik, ali u cijelom Vjesnikovom kompleksu je većinski. Čim završimo ugovaranje uklanjanja, sjest ćemo sa suvlasnicima i vidjeti kako ćemo raspodijeliti troškove uklanjanja. Vidjet ćemo i primitke od police osiguranja. Država je zainteresirana otkupiti vlasničke udjele drugih suvlasnika. I prije požara smo donijeli odluku da je Vjesnik objekt od strateškog značaja i da će država taj prostor urediti. Tada smo ponudili vlasnicima otkup njihovih udjela u cijelom kompleksu.
Ako budu suglasni s prodajom, krenuli bismo u izradu arhitektonskog natječaja za osmišljavanja cijelog tog prostora koji bi služio javnoj namjeni. Želja nam je da u prvom redu bude za potrebe tijela državne uprave. Država bi bila investitor”, ističe Bačić. U arhitektonskom natječaju će, naglašava, zajedno s arhitektima i planerima vidjeti je li moguće u tom cijelom kompleksu ostaviti neki objekt, građevinu ili prostor koji bi podsjećao da je tu svojedobno bio centar hrvatskog novinarstva. Nastojat će sačuvati susjednu zgradu nekadašnjeg press centra uz Slavonsku aveniju, koja nije oštećena u požaru.
„Policija i Državno odvjetništvo su zaduženi za istragu požara i na njima je da ispitaju sve okolnosti. Nisam od njih ništa novo saznao, niti sam propitkivao”, tvrdi Bačić.
Otkriva da je svima koji nakon potresa još uvijek žive u kontejnerima pokraj svojih kuća ponuđeno da presele u novosagrađene zgrade na Banovini. Plan je, kaže, do 2030. obnoviti sve oštećene zgrade. Javne zgrade će, dodaje, većinom biti obnovljene do kraja iduće godine, a sve zamjenske obiteljske kuće će biti završene najkasnije do lipnja 2027..
„Naš je plan da država, odnosno agencija APN kao središnje tijelo za gradnju priuštivih stanova, izgradi 10.500 takvih stanova do kraja 2030.. Ovih dana kreće i program priuštivog najma kojim vlasnicima stanova koji su prazni više od dvije godine omogućujemo da ih iznajme APN-u koji će ih onda davati u najam građanima po priuštivoj cijeni. Oni koji APN-iu prepuste svoje prazne stanove odmah bi dobili 60 posto iznosa najamnine za cjelokupni period, a na polovici perioda bi im se isplatilo preostalih 40 posto. Izračunali smo da bi za stan od 60 kvadrata na šest godina najamnina bila oko 40.000 eura.
U Zagrebu je to 11 do 12 eura po kvadratu mjesečno”, govori Bačić pa otkriva da bi dvosobni stan koji država unajmljuje za recimo oko 600 eura, davala u podnajam za oko 450. Država bi, kaže, subvencionirala 30 posto. Napominje da bi se na taj način do 2030. trebalo osigurati 9000 stanova za priuštivi najam.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....