Europska komisija je zatražila od država članica da, u što kraćem roku, prime Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku u Schengen jer nema nikakvih dilema da su ove države ispunile sve uvjete za to.
Komisija je jučer usvojila strategiju čiji je cilj sačuvati zonu slobodnog kretanja bez graničnih kontrola koja je bila suočena s velikim izazovima, najprije zbog ilegalne migracije, potom zbog terorizma, a nedavno i zbog širenja pandemije. U predstavljanju strategije potpredsjednik Europske komisije za “promicanje europskog načina života” Margaritis Schinas i povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson su upozorili da je čak i tijekom pandemije mogućnost kretanja bez graničnih kontrola “pomogla i spasila” te nije “ometala borbu protiv pandemije". Schinas je rekao da je upravo zbog Schengena ubrzano kretanje roba čime je u teškim uvjetima održana sigurnost opskrbe za građane.
Kao “loše lekcije” su spomenuli jednostrane, nenajavljene, iznenadne i nekoordinirane odluke nekih država članica o uvođenju kontrola na unutarnjim granicama Schengena, a neke države ih još nisu ukinule.
Ponavljajući često da je Schengen “jedan od najvećih uspješnih projekata ujedinjenja Europe”, ova dva člana Europske komisije su poručili kako ga treba očuvati pa svaku cijenu. Upravo strategija koju je Komisija predložila ima taj cilj.
Ključni element te strategije je jačanje zaštite vanjskih granica. Kako bi se zadržala sloboda kretanja na unutarnjim granicama, vanjske granice moraju biti znatno bolje zaštićene. U tu svrhu već služi granična i obalna straža Frontex.
Drugi element je jačanje policijske suradnje, zajednička politika izdavanja viza, djelotvoran sustav vraćanja ilegalnih migranata i druge mjere kojima će se spriječiti takozvano "sekundarno kretanje". Tim mjerama bi se pronašla alternativa graničnih kontrola i države članice bi lakše mogle otkriti tko su osobe koje ulaze na njihov teritorij.
Povjerenica za unutarnje poslove Johannson je, kao dokaz važnosti Schengena za svakodnevni život Europljana, spomenula i brojke. Čak 1,7 milijuna ljudi putuje dnevno na posao iz jedne u drugu državu Schengena. Nezamislivo bi bilo takvo putovanje kada bi oni morali prolaziti kontrolu na granici, poručila je. Čak 3,5 milijuna ljudi dnevno prelazi unutarnje granice.
Europska komisija želi sustav kojim bi se izbjegle situacije poput onih koje smo viđali unazad pet godina.
- Terorizam neće nestati, imat ćemo nove pandemije, ali moramo imati sustav koji u takvim slučajevima neće ugroziti Schengen - rekla je Johanson i najavila kao mjeru i mogućnost da inspekcije iz Europske komisije idu u nenajavljene kontrole.
Upravo zbog važnosti koje će imati vanjske granice za sudbinu Schengena Komisija ponavlja da države koje su ispunile uvjete moraju hitno biti primljene u Schengen. To su u ovom trenutku Hrvatska, Bugarska i Rumunjska.
Bilo je postavljeno i pitanje bi li ranije iznesene sumnje da Hrvatska nasilno vraća migrante u BiH mogle postati dodatna prepreka ulasku Hrvatske u Schengen.
- Stvarno je važno da sve države članice EU budu u stanju u potpunosti spriječiti ilegalni ulazak na naš teritorij i da u isto vrijeme osiguraju poštivanje ljudskih prava. Neću biti iznenađena ako neka država u raspravi o Hrvatskoj pokrene i to pitanje. Ali ja sam razgovarala s hrvatskim ministrom i on je obećao da će Hrvatska učiniti sve da osigura i zaštitu granica i zaštitu ljudskih prava -rekla je povjerenica Johannson.
Ova tema bi trebala biti na dnevnom redu ministara unutarnjih poslova EU već u utorak.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....