Europska komisija je predložila srednjoročne izmjene višegodišnjeg financijskog okvira EU kojim traži dodatnih 66 milijardi eura za sljedeće četiri godine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen to povećanje pravda dramatičnim promjenama i nepredvidljivim okolnostima s kojima se EU trebala suočiti od pandemije, ruske agresije na Ukrajinu do energetske krize, inflacije i rasta kamata.
Komisija je povećanje proračunskog okvira planirala za tri ključna područja. Prvo je Ukrajina, za koju predlaže stvaranje rezervnog fonda od 50 milijardi eura. Od toga bi 33 bilo za povoljne kredite, a 17 milijardi bespovratnih sredstava.
Drugo područje je upravljanje migracijama, za što Europska komisija traži povećanje od 15 milijardi eura. Ta sredstva bi išla za jačanje nadzora granica, ali i pomoć zemljama u susjedstvu, od Turske, sjevernoafričkih zemalja do Moldavije i regije zapadnog Balkana. Treći paket od 10 milijardi je za jačanje europske konkurentnosti na području digitalizacije.
Europska unija usvaja godišnji proračun koji se uklapa u sedmogodišnji okvir. Zadnji je usvojen 2020. za razdoblje od 2021. do 2027. No, kako je u međuvremenu došlo do nepredvidljivih troškova, Komisija predlaže izmjene za sljedeće četiri godine kako bi se osigurala sredstva za suočavanje s novim izazovima.
Prijedlog Europske komisije moraju jednoglasno prihvatiti zemlje članice EU u Vijeću, što nije jednostavno. Diplomati u Bruxellesu procjenjuju da će se članice EU složiti oko povećanja novca za Ukrajinu, ali neke, poput Njemačke, Nizozemske, Finske, Danske, Švedske i Austrije, zemalja poznatih po nadimku "štediše" koje su neto uplatitelji, mogle bi se protiviti značajnom povećanju koje je predložila Komisija.
Kako se i same članice suočavaju s izazovima inflacije kod kuće, neće im biti lako pristati na plaćanje dodatnih doprinosa u zajednički proračun Europske unije.