Europska komisija isplatila Hrvatskoj 818 milijuna eura iz plana za oporavak i otpornost

Europska komisija isplatila je predujam Hrvatskoj iz Mehanizma oporavka i otpornosti od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što je najveća pojedinačna uplata EU-ovih sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije, priopćila je Vlada u utorak.

Isplata predujma od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-a u Hrvatsku koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije, izjavio je u utorak povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni.

“Ova prva isplata u iznosu od 818 milijuna eura označava početak povijesnog priljeva sredstava EU-a u Hrvatsku koja će joj pomoći da ponovno pokrene gospodarstvo nakon pandemije”, rekao je Gentiloni.

“Uspješna provedba plana za oporavak i otpornost Hrvatskoj će omogućiti da primi 6,3 milijarde eura, što čini 11,6 posto iznosa njezina BDP-a za 2019. Tim će se novcem poduprijeti ključne reforme za poticanje digitalizacije, modernizaciju energetske, prijevozne i vodoopskrbne infrastrukture i napredak u klimatskoj tranziciji i zaštiti okoliša”, dodao je Gentiloni.

Predsjednica Europske komisije rekla je da je "oduševljena" što će Hrvatska dobiti prvu uplatu.

“Oduševljena sam što će Hrvatska dobiti prvu uplatu od 818 milijuna eura iz plana EU sljedeće generacije. Hrvatska bi trebala dobiti ukupno 6,3 milijarde eura, što ju čini najvećim primateljem sredstava za pomoć i oporavak u usporedbi s veličinom njezina gospodarstva”, izjavila je Ursula von der Leyen.

Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF) okosnica je instrumenta EU Sljedeće generacije kojim će se za potporu ulaganjima i reformama u državama članicama osigurati 800 milijardi eura, u tekućim cijenama.

Hrvatska bi iz RRF-a trebala primiti ukupno 6,3 milijarde eura. Komisija će odobriti daljnje isplate na temelju provedbe ulaganja i reformi utvrđenih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost. Uplaćeni predujam potaknut će provedbu ključnih mjera ulaganja i reformi predviđenih u hrvatskom planu za oporavak i otpornost.

Hrvatskim planom za oporavak i otpornost (NPOO) “poduprijet će se ključne mjere koje će pridonijeti izgradnji zelenije i digitalnije budućnosti za sve hrvatske građane. To uključuje reforme i ulaganja kojima se promiče energetska učinkovitost, održiva mobilnost i bolja povezivost, poboljšava digitalizacija javnog i privatnog sektora i povećava učinkovitost pravosuđa. Spremni smo pomoći Hrvatskoj da osigura punu provedbu mjera uključenih u taj ambiciozan plan”, dodala je predsjednica Komisije von der Leyen.

I povjerenik za proračun i administraciju Johannes Hahn nazvao je “odličnom viješću” isplatu predujma Hrvatskoj.

“To je jasan dokaz da EU ostvaruje konkretne rezultate na terenu. Siguran sam da će naša potpora uskoro biti vidljiva u zelenim i digitalnim projektima koje će Hrvatska provesti u korist svojih građana i za našu zajedničku budućnost”, rekao je Hahn.

Vlada: Uplata predujma najveća dosad

Vlada najavljuje da će sredstva iz predujma biti usmjerena na reforme i projekte koji su najspremniji i koji se mogu prvi realizirati, što se između ostalog odnosi na potporu inovativnom projektu za istraživanje i razvoj autonomnih vozila; ulaganja u širokopojasnu pristupnu infrastrukturu i osiguranje pristupa 5G mreže; potpore poduzetnicima za energetsku učinkovitost i korištenje obnovljive energije u industriji; projekte dekarbonizacije zgrada; kao i projekte vodnog gospodarstva koji već imaju spremnu projektno studijsku dokumentaciju, natječajnu dokumentaciju te ishođene građevinske dozvole.

Temelj za isplatu predujma je Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021.-2026. (NPOO) koji je početkom srpnja dobio pozitivnu ocjenu Europske komisije, a koju je Vijeće EU-a potvrdilo Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene NPOO-a te Hrvatskoj stavilo na raspolaganje ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava.

"Primanje avansnih sredstava za Hrvatsku označava početak provedbe kandidiranih investicija u okviru NPOO-a. Nakon faze očuvanja radnih mjesta i gospodarske stabilnosti u okolnostima COVID-19 krize, posvećeni smo reformskom procesu i korištenju osiguranih europskih sredstava za brz gospodarski oporavak i razvoj, uz jasan smjer dvostruke tranzicije – digitalne i zelene", izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Rok za provedbu svih reformi i investicija u NPOO-u je 31. kolovoza 2026. pri čemu će se daljnje isplate sredstava iz Mehanizma oporavka i otpornosti temeljiti na polugodišnjim zahtjevima za plaćanje čije će odobrenje ovisiti o zadovoljavajućem ispunjenju pokazatelja koji se odnose na provedbu reformi i investicija na koje se Hrvatska obvezala u okviru NPOO-a.

NPOO sadrži opis 77 reformi i 152 ulaganja na koja će ta sredstva biti usmjerena. Strukturiran je u pet komponenti i jednu inicijativu: gospodarstvo, na koje se odnosi 26,2 milijarde kuna ili 54 posto ukupnog iznosa; javnu upravu, pravosuđe i državnu imovinu (4,36 mlrd. kuna ili 10 posto); obrazovanje, znanost i istraživanje (7,5 mlrd. kuna ili 15 posto), tržište rada i socijalnu zaštitu (2,09 mlrd. kuna, četiri posto); zdravstvo (2,56 mlrd. kuna, pet posto) te inicijativa "obnova zgrada" s 5,95 mlrd. kuna tj. 12 posto sredstava iz NPOO-a.

Za oporavak je namijenjeno 66 posto odnosno 32,15 mlrd. kuna, a za otpornost 34 posto tj. 16,5 milijardi.

Svaka komponenta Plana ima "digitalne" i "zelene" sastavnice, pri čemu je cilj doseći zadane ciljeve o ulaganju 20 posto sredstava u digitalnu transformaciju i 37 posto u zelenu tranziciju.

Prema projekcijama iz srpnja, s učinkom NPOO-a predviđa se u 2021. godini realni rast BDP a od 5,2 umjesto 4,9 posto bez NPOO-a, potom rast od 6,6 posto u 2022. umjesto 5,2 posto bez Plana te 4,1 posto u 2023. umjesto 2,7 posto, zatim 3,4 posto u 2024. godini umjesto 2,5 posto i 2,7 posto u 2025. godini, umjesto 2,5 posto koliko se projicira bez NPOO-a.

Vlada očekuje da će u odnosu na 2020. godinu, već u 2025. godini provedba Plana oporavka povećati BDP kumulativno za dodatnih 4,2 posto u odnosu na scenarij bez Plana oporavka.

Sveukupno bi, u zadnjoj godini provedbe Plana oporavka, odnosno u 2026. godini, BDP trebao biti gotovo 17 milijardi kuna veći nego bez Plana oporavka.