ZAGREB - Zbog velikih poplava i šteta na infrastrukturi te javnim i privatnim objektima Hrvatska kao članica EU-a može zatražiti financijsku pomoć za sanaciju tih šteta iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF), dok za pomoć ugroženom stanovništvu može kao i druge zemlje u sličnim situacijama od Europske komisije (EK) zatražiti prvu odnosno humanitarnu ne-novčanu i stručnu pomoć iz tzv. programa zaštite civila, kazao je danas novinarima u Zagrebu glasnogovornik Predstavništva EK u Hrvatskoj Martin Mayer.
Dodajući da je humanitarna, prva pomoć za ugrožene civile iz tog programa iz kratkoročnog EU mehanizma za civilnu zaštitu već stigla u Bosnu i Hercegovinu te Srbiju, Mayer je kazao da to može dobiti i Hrvatska, ali da to, kao i pomoć iz Europskog fonda solidarnosti (EUSF) mora zatražiti, pri čemu, kako je kazao, nema saznanja je li Hrvatska tražila pomoć iz tog programa zaštite civila.
U vezi poplava u BiH te Srbiji kazao je da je tim zemljama iz programa zaštite civila pomoć već stigla odnosno da je već, kako je dodao, pola članica zemalja EU-a poslalo pomoć, da su na terenu njihovi stručnjaci te da je dopremljena pomoć u hrani, lijekovima, pokrivačima, madracima, odjeći i sličnom.
To je zapravo prva pomoć namijenjena prije svega ugroženim ljudima a od trenutka kada se zatraži EK vrlo brzo reagira, pošalje i koordinira tu pomoć, kazao je Mayer.
U vezi fonda solidarnosti kazao je da su njegove procedure dosta komplicirane, da se iz njega sredstva dobivaju za pomoć kada dođe do poplava, potresa i drugih katastrofa, ali da dolaze naknadno, kasnije, i nakon što se procijene štete, za što se ima vremena između deset i 12 tjedana od početka katastrofe, odnosno do srpnja/kolovoza ove godine.
S obzirom da pomoć iz tog fonda mogu zatražiti članice EU-a, ali i zemlje kandidati, Mayer ističe da bi Srbija i Hrvatska zajedno mogle tražiti tu pomoć kao susjedne i zemlje s ugroženim poplavljenim područjima.
Prema današnjim vijestima iz Bruxellessa hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić najavila je da su sada u tijeku pripreme za podnošenje zahtjeva za sanaciju šteta iz Europskog fonda solidarnosti, kao i da se definiraju procedure kako bi se Hrvatska i BiH s jedne strane i Hrvatska i Srbija s druge strane mogle prijaviti za pomoć iz tog fonda i umanjiti barem neke posljedice tragedije koju su izazvale poplave.
Europski fond solidarnosti ili EUSF osnovan je nakon poplava u srednjoj Europi 2002., a pravo na pomoć stječe se kada se štete procijene na više od 0,5 posto BDP-a, a u pojedinim slučajevima ono se priznaje i kada štete ne dosegnu taj prag.
Josipović o poplavama: 'Aplicirati za EU fondove, Hrvatska nositelj projekta za regiju'
Hrvatski predsjednik Ivo Josipović rekao je danas u Koprivnici kako vjeruje da će se u vezi s poplavljenim područjima krenuti s aplikacijom za EU fondove iz kojih bi se za pogođene države u regiji povukao novac za obnovu, a Hrvatska bi kao članica Europske unije bila nositelj tog projekta.
Države regije trebaju ojačati suradnju u borbi protiv poplava
Hrvatska, BiH i Srbija ubuduće trebaju pojačati suradnju i ujediniti se u borbi protiv poplava, zaključili su u ponedjeljak u Zagrebu predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, predsjednik crnogorske skupštine Ranko Krivokapić i voditeljica izaslanstva Narodne skupštine Srbije u Parlamentarnoj skupštini OESS-a Dijana Vukomanović.
"Kada ovaj posao zbrinjavanja i sigurnosti ljudi ostavimo iza sebe onda se trebamo posvetiti analizi što napraviti ubuduće svi zajedno jer očito ovu rijeku treba ukrotiti za jedno duže vrijeme a to možemo samo svi zajedno. To je, ja mislim, jedan mega projekt jer vidjet ćemo kada se zbroje štete, ne samo ljudski životi nego i ovo sve drugo što je bilo, vidjet ćemo da su to razmjeri koje evidentno ne može napraviti BiH, sigurno ne sama, a vjerujem ni Hrvatska pa ni Srbija", istaknuo je Čović u izjavi za novinare.
Leko je rekao novinarima da je teško reći što se moglo, a što nije učiniti kada su u pitanju elementarne nepogode te da se to uvijek može na miru poslije analizirati. "Naravno, pametan čovjek misli unaprijed, ali nikada nije dovoljno pametan da ga priroda ne iznenadi. To je bilo i u ovoj situaciji", kazao je on dodavši da nema sve podatke, detalje katastrofe koja je zadesila i Hrvatsku i susjedne zemlje.
"Nadam se da će sljedeće razdoblje dati dovoljno elemenata da možemo ubuduće poduzeti sve kako bi smanjili rizike od ovakvih nepogoda", istaknuo je Leko.
Čović je kazao da se vjerojatno u idućih sto godina neće ponoviti ovakva katastrofa, te da je njezine razmjere teško bilo zamisliti i predvidjeti.