NOVI IZAZOVI VLADI

Europa u 2 brzine: Pred Hrvatskom ključnih 500 dana, ili ćemo propasti ili ćemo uspjeti

 Damjan Tadić/CROPIX

Europa je došla do još jedne prelomnice: danas se očekuje zahtjev za sanaciju Španjolske, četvrte i najveće zemlje eurozone koja je pokleknula pred krizom i traži pomoć. Njemačka kancelarka Angela Merkel, kako je rekla, učinit će “sve što je potrebno kako bi riješila dužničku krizu”, što govori da je spremna za novi iskorak.

U jednom intervjuu je pojasnila da Europa neminovno ide prema političkoj uniji, da će se zemlje morati odreći više suvereniteta, a time nastaje višebrzinska Europa. Zemlje koje nemaju euro bit će u sporijoj koloni.

Proces integracije

- Onaj tko je u monetarnoj uniji, morat će se više približiti. Bit ćemo otvoreni i omogućiti svakome da u tome sudjeluje. Međutim, ne možemo sjediti mirno zato jer neki ne žele ići s nama - rekla je. Većina službenika EU smatra da će proces integracije trajati najmanje od pet do deset godina, mnogo dulje nego što se mislilo, ali sama najava koraka prema čvršćoj uniji ohrabrit će tržišta.

Na summitu u Bruxellesu potkraj lipnja, kako je najavio predsjednik Europskog vijeća, Herman Van Rompuy, bit će prezentirani “ugradbeni blokovi” fiskalne i bankarske unije eurozone, a detaljni prijedlozi mogu se očekivati u listopadu. Prema toj podjeli Europe, u prvoj su brzini zemlje koje dijele euro, a time i sve više zajednički usklađenih politika, od proračuna do nadzora banaka.

U drugoj su koloni zemlje koje u budućnosti žele uvesti euro, poput Hrvatske, a u trećoj je Velika Britanija koja se isključila iz utrke još prošle godine, kada je odbila potpisati fiskalni paket.

Međutim, uz podjelu kojoj je glavni kriterij (ne)pripadnost eurozoni, kriza je nametnula i mnogo dublju podjelu Europe na snažne i slabe ekonomije, bez obzira na to jesu li članice eurozone.

Hrvatska u Europsku Uniju ulazi kao slaba, rekao je ovih dana Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i srednju Aziju, na predstavljanju izvješća “Zlatni rast, vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu”. S nekonkurentnim zemljama juga - Grčkom, Italijom, Španjolskom i Portugalom - dijeli mnoge probleme: rigidno tržište rada, loše uvjete poslovanja, slabu poduzetničku strukturu, niske inovacije, visoku javnu potrošnju i socijalne izdatke.

Slabe ekonomije

- Ekonomije juga nisu među najproduktivnijim ekonomijama u Europi, a da bi situacija bila još gora, njihova produktivnost u razdoblju 2002-2008. u konstantnom je padu. To je jedan od osnovnih problema nekonkurentosti njihovih ekonomija - rekao je Gill. Od zemalja u krizi, prema njegovoj procjeni, posao je najozbiljnije shvatio Portugal koji provodi nužne reforme i iz krize bi mogao izaći za dvije godine. Španjolskoj će trebati tri godine, Italiji četiri, a Grčkoj pet. Koliko će trebati Hrvatskoj?

Gill smatra da Hrvatska u idućih godinu i pol mora učiniti najviše što može kako bi ojačala ekonomiju, popravila svoju poziciju na ljestvici lakoće poslovanja, povećala ulaganja i smanjila javnu potrošnju. Da bi se izvukla iz “južnjačke letargije”, smatra Katarina Ott, ravnateljica IJF-a, Hrvatska se mora više ugledati na baltičke zemlje s kojima ima mnogo sličnosti. Za razliku od Hrvatske, te su se zemlje brzo oporavile i ostvarile snažan rast BDP-a, investicija, izvoza i zaposlenosti. To ponajprije mogu zahvaliti brzoj reakciji tržišta rada na krizu (prvo otpuštanja i smanjenje plaća, a onda zapošljavanje i rast plaća) te vođenju državnih financija primjereno situaciji. Nedavno je i Bečki institut povukao “crtu” među novim tranzicijskim zemljama Europe, pri čemu su u prvoj ligi mjesto osigurale najbrže rastuće zemlje regije: Turska, Rusija, Ukrajina i Kazahstan s prosječnom stopom rasta od oko pet posto. Slijede zemlje koje rastu u drugoj brzini: baltičke zemlje, Slovačka, Poljska, Češka, Bugarska i Rumunjska. Zajedno sa Slovenijom, Srbijom i BiH, Hrvatsku čeka najsporiji rast u grupi od 20 zemalja regije.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 18:02