BORBA S NEMANIMA

Elitni kvart u Splitu ratuje s opasnim kukcima: ‘Ne pamtim kad su mi kćeri spavale u svojoj sobi‘

Od opasnog roja ugroženi su i polaznici i djelatnici jedne popularne škole stranih jezika
Ante Šarić živi u elitnom splitskom kvartu, a muku muči s opasnim kukcima
 Vojko Bašić/Cropix

Dok većina muku muči nastojeći se saživjeti s opasnošću od širenja koronavirusa, stanari dijela Gupčeve ulice na Bačvicama ovaj rizik prate, te ulog podižu za gnijezdo stršljena koje se "uselilo" ispod njihovih prozora.

– Ima bit da je na kući priko puta ispa kamen iz zida i stršljeni su tu vidili svoju priliku. Šest bočica spreja san već potrošija, a broj noći koje mi kćeri nisu prispavale u svojoj sobi ni ne znan, jer taj miris bude preintenzivan, a vjerojatno i štetan – govori za Slobodnu Dalmaciju Ante Šarić, inače šahovski velemajstor, koji je u borbi protiv ovih letećih nasrtljivaca povukao sve poznate mu poteze, no bez uspjeha.

Za pomoć, kako kaže, nema kome se nije obratio, no budući da je vlasnik stana u kojem su se kukci namnožili - nedostupan, te da živi u inozemstvu, nitko ih, kako mu je rečeno, ne može zaštititi. Od opasnog roja ugroženi su polaznici i djelatnici jedne popularne škole stranih jezika koja djeluje u istom portunu, ali i prolaznici, pogotovo učenici Osnovne škole "Pojišan", koja se nalazi samo pedesetak metara dalje.

image
U kući u Gupčevoj ulici djeluje škola stranih jezika, a praktički preko puta je osmoljetka 'Pojišan'
Vojko Bašić/Cropix

– U "Cianu" su nam rekli da oni ne mogu izaći na teren bez dopuštenja vlasnika tog stana, te su nas uputili na komunalnu i sanitarnu službu, od kojih također nema koristi. Prvi se ne javljaju, a drugi tvrde da to s njima nema veze. Još ste mi jedino vi preostali, možda se ovako nešto pomakne. Baš sam jučer čitao da je na Mosoru čovjek jedva ostao živ nakon uboda stršljena, a mojim je curama tri i sedam godina. Pa nije normalno da im svaki dan iz sobe tjeram stršljene. Nije to šala – uznemireno će Šarić.

Istražio je, kako ističe, kako se uspješno obračunati s ovom prijetnjom, pa dobro zna da to nije zadatak kojeg se uputno uhvatiti bez stručne pomoći. Na tom su se tragu i novinari Slobodne obratili stručnjacima iz tvrtke "Cian", specijaliziranima za predmetne intervencije, te doznali da vlasnik stana nije jedini koji može "blagosloviti" njihov izlazak na teren.

Prema riječima Roberta Zidara, direktora "Cianove" Službe sanitarne zaštite, na djelovanje ih može uputiti i predstavnik stanara zgrade "okupirane" stršljenima, ili, pak, gradske službe nadležne za postupanje u sličnim situacijama.

- Razumijemo mi prijetnju i želimo pomoći, ali ne smijemo se dirati u privatno vlasništvo bez privole vlasnika ili naloga komunalnih redara. Imali smo slučajeve gdje smo, na poziv, prskali prostor protiv tigrastih komaraca i dio insekticida je prešao u susjedno dvorište, a mi smo završili na sudu.

Vrlo je to osjetljiva problematika – oprezno će Zidar, pozivajući pogođene iz Gupčeve ulice da se suzdrže od pokušaja intervencije dok se ne pronađe rješenje, podsjećajući na to da ubod stršljena može dovesti i do anafilaktičkog šoka.

Budući da je ipak riječ o pročelju stambene zgrade, novinari Slobodne ispitali su i nadležnost komunalnog redarstva, gdje su doznali da bi upravo "buža" u zidu mogla - presuditi.

– U domenu našeg djelovanja spadaju isključivo oštećene fasade objekata, samo u tom slučaju možemo intervenirati. Mi ćemo svakako poslati redara na teren da utvrdi je li ovdje o tome riječ, i tek tada ćemo znati što i kako, eventualno dalje – tvrdi za Slobodnu Dalmaciju Goran Dlaka, voditelj gradskog Odsjeka za redarstvo.

Prva pomoć kod uboda stršljena

Ubod stršljena može biti vrlo opasan, te ja važno odmah primijeniti mjere prevencije za osobe koje znaju da su alergične, dok ostali mjesto uboda trebaju, po mogućnosti, što prije hladiti ledom, hladnom bocom, ili ohlađenim oblogom, kako bi se smanjio otok.

Također valja uzeti obzir kako se alergija na ubod ovih i drugih slični insekata, poput ose, ili pčele, može pojaviti i kod osoba koje kod eventualnih ranijih uboda nisu reagirale.

Pojave li se simptomi kao što su povraćanje, proljev, pojačano lučenje sline, suženje zjenica, nemir i slično, nastali uslijed djelovanja stršljenova otrova, potrebno je odmah potražiti liječniku pomoć. Kod uboda stršljena žalac u koži ne zaostaje, ali su češće jače alergijske reakcije na njihov otrov, koje mogu dovesti i do gušenja jezikom uslijed anafilaksije.

Budući da stršljeni napadaju u „samoobrani“, kod susreta s njima uputno je mirno pričekati da se sami udalje te izbjegavati nagle pokrete koji ih uznemiravaju.

Podsjetimo kako je proteklog vikenda 44-godišnji planinara pao u anafilaktički šok, te je spašen brzom reakcijom HGSS i medicinskog tima koji je helikopterom doletio na mjesto stradavanja i unesrećenog prevezao do KBC Firule, gdje je upućen na daljnju obradu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 09:46