Eksplozija u Bejrutu teško pogodila hrvatske izvoznike junadi: ‘Izgubili smo pola milijarde kuna‘

Prošlotjedna eksplozija 2.750 tona uskladištena amonijeva nitrata u luci u Bejrutu, u kojoj je poginula 171 osoba, ranjeno njih 6.000 te koja je 300 tisuća ljudi natjerala da napuste svoje domove, odrazila se i na hrvatsko gospodarstvo, piše Glas Slavonije.

Iako je robna razmjena Republike Hrvatske i Libanona prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) u donjem dijelu popisa od 120 zemalja, domaći tovljači uvelike su vezani uz to područje i izravno pogođeni. "Potpuno smo izgubili libanonsko tržište", tvrde. Ono je za naše tovljače, okupljene u Udrugu Baby Beef, u rangu s talijanskim tržištem, s kojim RH inače ostvaruje najveću robnu razmjenu.

A kada je o njoj riječ, Sektor za međunarodne poslove i EU pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), tijelo koje je obradilo podatke DZS-a, kaže da je robna razmjena RH i Libanona od 2012. do 2019. u znatnom padu. Ukupna robna razmjena s tom zemljom 2012. bila je 83,5 milijuna američkih dolara, a lani je svedena na četvrtinu - 22,6 milijuna dolara. Najveći uvoz iz Libanona, prema HGK-u, ostvarili smo 2017., i to samo oko 0,5 milijuna dolara.

Baby Beef, udruga čiji tovljači pokrivaju 90 posto tova junadi u RH, tržište Libanona počeo je gubiti prije godinu dana. Situaciju je dodatno otežao koronavirus, a eksplozija u Bejrutu, kaže predsjednik BB-a Darko Celovec, bila je "samo šlag na tortu".

Na hrvatske tovljače, njihov do tada uhodani izvoz u Libanon - 40.000 grla tovne junadi godišnje (toliki im je i izvoz u Italiju, pa u te dvije zemlje odlaze dvije trećine njihove ukupne proizvodnje, od 120.000 grla), odrazila se financijska i ekonomska kriza u Libanonu, koje su počele krajem 2019., kada su ih dodatno pogoršale restrikcije zbog pandemije. Libanonska valuta izgubila je 80-90 posto vrijednosti, a do 50 posto zemlje sad živi u siromaštvu. Nezaposlenost je najmanje 35 posto. Eksplozija u Bejrutu izazvala je srdžbu naroda, koja se kanalizirala u proteste i nerede, uz prozivanje vlasti zbog korupcije i lošeg upravljanja. Događaje što su prethodili eksploziji na svojoj koži osjetili su i domaći tovljači.

- Prije godinu dana počela je libanonska kriza, jer je zemlja prezadužena, događa se grčki scenarij, ali njih Europa ne može spasiti. Libanon je bankrotirao, no, za razliku od Grčke, nema mu tko pomoći. Lani u listopadu Libanon je počeo pokazivati financijske slabosti, pa se dogodio koronavirus i tada je počeo problem za nas, kupci su nam sve manje dolazili i sve manje plaćali. Od šest kupaca ostao nam je jedan jedini. Sve su to veliki kupci za Libanon. Ili svaki ili dva tovare brod s 1500 - 2000 grla junadi. Svaki tjedan išao je jedan brod u Libanon, s 800 do 1800-2000 grla - kaže Celovec za Glas Slavonije.

Izvoz je to vrijedan 400-500 milijuna kuna, što je trećina ukupne proizvodnje tovne junadi babybeefovaca, od 1,4 milijarde kuna. K tomu, u eksploziji je stradala bejrutska luka, pa nema ni tehničkih mogućnosti za prijam robe. Naši tovljači osjetili su i devalvaciju libanonske valute.

- Njihova lira toliko je devalvirala da, kada naši kupci u eurima plate našu robu te kada to prodaju za liru u Libanonu, drugi dan i svaki dan poslije, ta je lira deset posto manje vrijednosti - dodaje Celovec. Zbog gubitka libanonskog tržišta, ali i dijela domaćeg, tovljači su sada pred problemom, ne znaju kamo sa stokom. Farme su pune, i to grla s već prekomjernom težinom.

- U nedavnom privremenom otkupu jedva smo "utopili" oko 4000 grla, no slijedi novi veliki val viškova - kaže Celovec.