GEOPOLITIČKI RAT ZA INU

EKSKLUZIVNO: TAJNI SASTANAKKOD HERNADIJA Putin poslao šefamoćnog Gazproma da kupi Inu?

Direktor Gazproma Aleksej Miller, Putinov čovjek od najvećeg povjerenja, išao je kod mađarskih moćnika sa zahtjevom da Rusima prepuste dionice Ine
 AFP

Predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller u srijedu je u Budimpešti s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom razgovarao o plinovodu Južni tok, a potom je otišao na razgovore s Upravom MOL-a. Kako MOL nije uključen u projekt Južnog toka, mađarski mediji navode da je tema sastanka bila Ina. U MOL-u uopće nisu željeli komentirati te navode, no spekulira se da je tema razgovora upravo bila moguća prodaja MOL-ova udjela u hrvatskoj naftnoj kompaniji.

Ta vijest pokazuje da Gazprom nije odustao od Ine iako je prije nekoliko mjeseci objavljeno kako su se mađarski premijer Viktor Orban i ruski predsjednik Vladimir Putin dogovorili da će MOL-ov udjel u hrvatskoj naftnoj kompaniji kupiti ruska državna kompanija Rosneft.

Američki apel

Razgovori o mogućoj prodaji 49,2 posto Ine ozbiljno bi mogli zabrinuti Sjedinjene Američke Države i Bruxelles. Prije dva mjeseca Amos Hochstein, zamjenik pomoćnika glavnog tajnika za energetsku diplomaciju SAD-a, javno je poručio da “Hrvatska i MOL moraju postići dogovor oko upravljanja Inom kako bi na taj način i osigurali stabilnost energetske industrije u regiji”. Hochstein je tada prvo posjetio Zagreb, a potom je otišao u Budimpeštu, gdje je čelnicima MOL-a i mađarske Vlade jasno poručio da se SAD protivi prodaji mađarskog vlasništva u Ini Rusima. Naime, SAD svakako želi onemogućiti širenje Gazproma i ruskog utjecaja na jugoistok Europe. “Važno je da obje strane zajedničkim radom dođu do sporazuma kako upravljati Inom na najbolji mogući način. A to znači kako upravljati Inom kao profitabilnom tvrtkom i kako osigurati da Vlada ima osjećaj da služi ekonomskim interesima Hrvatske”, poručio je tada Hochstein.

Očekivano, u svjetlu sukoba Ukrajine i Rusije, ni Bruxelles ne bi bio sretan da Mađarska omogući Gazpromu ulazak u ovaj dio Europe.

Tvrdi stavovi

Naši nam sugovornici tvrde kako je nakon tako tvrdog američkog stava teško očekivati da će mađarski premijer Orban dopustiti MOL-u da proda svoj dio Ine Rusima. “No, s Orbanom se nikada ne zna”, tvrde nam sugovornici. Tome u prilog ide i Orbanov sastanak s čelnicima Gazproma prije dva dana oko izgradnje plinovoda Južni tok. “Situacija u Ukrajini potvrđuje da projekt Južni tok postaje ključno pitanje u opskrbi plinom u Europi”, izjavio je Orban nakon sastanka. Izjava koja sigurno neće razveseliti Bruxelles.

Interes ruske naftne kompanije za Inu nije novost. Miller je još prošle godine u Budimpešti razgovarao s Orbanom oko moguće kupnje Ine ako se MOL odluči povući. Nagađalo se da su u igri za Inu ruske tvrtke Rosneft i Gazprom, a da je Vladimir Putin odlučio dati prednost Rosneftu. Navodno su u Moskvi napravili plan za kupnju 75 posto dionica Ine te imaju paket mjera koji sadrži cijeli niz projekata, što uključuje zatvaranje rafinerije u Sisku te na njenom mjestu izgradnju skladišta nafte i naftnih prerađevina.

Svoju zainteresiranost za Inu Gazprom i Rosneft pokazali su prije nekoliko mjeseci nakon što je MOL pozvao zainteresirane kupce na dubinsko snimanje poslovnih knjiga Ine u sklopu priprema za moguću prodaju udjela u Ini.

Otvoreni sukob

Moguća prodaja gotovo polovice vlasništva Ine uvelike ovisi o rezultatima pregovora između Ine i MOL-a koji su u tijeku.

Predsjednik Uprave MOL-a Zsolt Hernadi nedavno je izjavio da nije zadovoljan brzinom pregovora i da će MOL prodati svoj udjel u Ini. Četiri kruga pregovora zasad nisu dala nikakve rezultate.

Dapače, u tijeku je otvoreni verbalni sukob u kojem se dva najveća dioničara međusobno optužuju za uništavanje hrvatske naftne kompanije. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak optužio je MOL da sustavno uništava Inu, a MOL demantira takve navode.

Putin ponovno pisao Milanoviću oko plina

Ruski predsjednik Vladimir Putin poslao je jučer novo pismo na adrese dvadesetak europskih šefova država i vlada, među ostalima i na adresu Banskih dvora u Zagrebu. Prvo je pismo Putin poslao 10. travnja.

U ne odveć dugačkom tekstu, koji je uputio zemljama koje uvoze ruski plin preko Ukrajine, Putin je objasnio da nije dobio nikakve konkretne prijedloge ni iz Europske komisije, ni iz Europske unije. U međuvremenu je ukrajinski dug narastao i Rusija želi riješiti taj problem, a Putin u pismu poslanom predsjednicima ili premijerima Austrije, Bosne i Hercegovine, Bugarske, Češke, Hrvatske, Francuske, Njemačke, Grčke, Mađarske, Francuske, Italije, Makedonije, Moldavije, Poljske, Rumunjske, Srbije, Slovačke, Slovenije i Turske kaže da je njegova zemlja “otvorena za suradnju s drugim europskim zemljama kako bi se pronašlo pošteno i fer rješenje”. Ujedno poziva Europsku komisiju na veći angažman.

“Dragi kolege”, piše Putin iz Kremlja, “početkom travnja tražili smo hitne konzultacije da bismo pronašli koordinirani način kako stabilizirati ukrajinsku ekonomiju i osigurati stabilnu isporuku i tranzit ruskog prirodnog plina na temelju ugovornih odredbi. Prošlo je više od mjesec dana. U Moskvi su se održale konzultacije s nizom zemalja koje nisu članice EU, i naši su partneri posve dijelili našu zabrinutost po pitanju ukrajinske isplate za dostavu plina te nedovoljnih zaliha koje se nalaze u ukrajinskim podzemnim skladištima. Što se Europske unije tiče, imali smo samo jedan sastanak u Varšavi. Nažalost, nismo dobili nikakve konkretne prijedloge kako stabilizirati ovu situaciju, kako bi Ukrajina poštovala svoje ugovorne obaveze i osigurala pouzdan tranzit plina. Gazprom nije primio nijednu uplatu i sada je dug s 2,237 milijardi dolara narastao na 3,508 milijardi”, piše Vladimir Putin.

S obzirom na to da je Ukrajina dobila prvu tranšu MMF-ova zajma od 3,2 milijarde dolara, Rusija je izdala novi račun koji očekuje da će Ukrajina podmiriti. Nakon 1. lipnja isporuka plina bit će organičena, u skladu s iznosom koji će Ukrajina uplatiti.

“Moram istaknuti da sam bio prisiljen donijeti ovu odluku. Ruska Federacija i dalje je otvorena za nastavak konzultacija kako bismo radili zajedno s europskim zemljama i pronašli rješenje. Nadamo se da će se i Europska komisija više angažirati na tom pitanju”, zaključuje Putin u svom pismu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 03:56