EKSKLUZIVNO Stefan Hipp, kralj kašica: Hrvati, promijenite navike i bit ćete prvi u organskoj hrani

ZAGREB - Prvo je Josef Hipp davno, davno u malom mjestu Pfaffenhofu u Bavarskoj, nedaleko od Münchena, proizvodio med. Hranom za bebe počeo se baviti kad se našao pred konkretnim problemom. Nije imao čime prehraniti vlastitu djecu. Potom je njegov sin Georg Hipp na temeljima rada svoga oca osnovao poduzeće Hipp koje je proizvodilo hranu za bebe.

Njegov sin Claus Hipp (73) pak, danas i djed, širio je poslovanje po svijetu. Tijekom njegova vođenja biznisa Hipp je prije sedam godina kupio bivšu Plivinu tvornicu Vivera u Glini. Ondje Hipp danas proizvodi svu dječju hranu od žitarica za sva svoja prodajna mjesta, a riječ je o 30 posto europskog tržišta.

Ideja sa staklenkama

Hipp drži 60 posto hrvatskog tržišta hrane za bebe. Danas vođenje obiteljskog poduzeća preuzima Clausov sin Stefan Hipp i obilježava 50 godina otkad se njegov djed Georg dosjetio da hranu za bebe počne pakirati u staklenke. U tvrtki je na čelo stupila četvrta generacija koja i dalje planira strogo provoditi misiju proizvodnje u potpuno prirodnim uvjetima, bez pesticida i što je dalje od GMO-a.

Donosi li nova generacija na čelu Hippa neke nove ideje?

- Mi imamo puno starih ideja s dugotrajnom poviješću i one su nam jako važne, a bit će i u budućnosti. Ideja organskog uzgoja i napor da ga održimo jako je stara i jako moderna. Uvijek nam je cilj da naša hrana bude organski uzgojena jer je to dobro za djecu kojoj je namijenjena.

Uz to, organskim uzgojem hrane čuva se okoliš, što će u budućnosti biti presudno. Naša je proizvodnja zasnovana na očuvanju energije. Voda koju koristimo u proizvodnji za pranje, primjerice, povrća pročišćava se i ponovno koristi, a tako je u svim našim tvornicama.

Uzgoj banana

Gdje se proizvode vaše meso, voće i povrće?

- Mnogo našeg uzgoja dolazi iz Njemačke, potom iz Austrije i Poljske, gdje imamo svoje farme. Voće dolazi iz južne Španjolske, Italije, Francuske, Mađarske i Turske. Tropska voća uzgajamo u Americi i Kostariki. Bitno je da naša proizvodnja bude daleko od industrije. Prije 15 godina tražili smo pogodnu lokaciju za uzgoj organskih banana, što je poseban problem jer se polja banana zaprašuju pesticidima iz aviona. Potraga nas je dovela do Kostarike, gdje smo na granici s Panamom našli Indijance koji su imali male farme banana i uzgajali ih prirodno jer ih nisu plasirali na tržište pa nisu imali potrebu povećavati urod uz pomoć pesticida. Organizirali smo im cijelu logistiku i prikupljališta banana, koje oni sada nama prodaju, a mi ih prerađujemo u tvornici u Kostariki.

Hrvatska uskoro ulazi u EU i jedan od naših potencijala je čista zemlja za poljoprivredu kakvu tražite.

- Hrvatska ima veliki potencijal za organski uzgoj, ali je jako teško nagovoriti poljoprivrednike da promijene svoje navike. Razmišljali smo i o tome da sami pokrenemo organski uzgoj u Hrvatskoj, ali je bilo jako teško naći zemlju.

Zašto vam je toliko važan direktan kontakt s farmerima?

- Smatramo da je to jedini način da u potpunosti kontroliramo kvalitetu. Trgovci mogu imati sve certifikate i deklaracije, ali mi ipak ne možemo biti sigurni u porijeklo robe koju prodaju. Uz to, ako iz procesa nabave isključimo trgovce, iz troškova isključujemo njihovu zaradu i možemo proizvođaču platiti malo više.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA