EKSKLUZIVNO: JUTARNJI U POSJEDU PISMA NAMJERE Ovo je plan Zagreba za spas Imunološkog zavoda

Grad je ponudu za Imunološki zavod dao još prije nekoliko mjeseci, a zamjenica gradonačelnika Sandra Švaljek jučer je rekla da je Zagreb, bez obzira na nove okolnosti, i dalje zainteresiran za preuzimanje

Ne vidim razloga zašto bismo sada s time stali. I dalje postoji interes za Imunološki zavod, svjesni smo njegove važnosti. No, do danas o rezultatima tog natječaja nemamo nikakvih informacija iz Ministarstva gospodarstva, iako smo slali dvije požurnice - rekla je jučer Sandra Švaljek, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića.

Kupnja dionica

Odgovor bi mogla doznati već danas jer je jedna od točaka na dnevnom redu Vladine sjednice upravo Imunološki zavod. Osim Grada, za Imunološki je zanimanje pokazalo još sedam subjekta, a prema neslužbenim najavama, vjerojatno će biti raspisan novi natječaj za prikupljanje neobvezujućih ponuda za kupnju dionica Imunološkog, a nakon toga će se stvarno prodavati dionice, odnosno pronaći strateški partner.

Grad je odavno odlučio da će ići u taj posao, a da to nisu samo nagađanja, razvidno je i u pismu namjere i dvjema požurnicama koje je u proteklih nekoliko mjeseci Grad adresirao na Ministarstvo gospodarstva i Vladu.

Jutarnji posjeduje pismo namjere i požurnice koje je Grad slao Vladi, u kojima se ističe da Grad želi pomoći Vladi u teškoj ekonomskoj situaciji, a taksativno je nabrojeno što sve Grad želi napraviti s Imunološkim postane li vlasnik većinskog paketa dionica.

Prije svega, istaknuto je da će se zadržati svi zaposlenici Zavoda, kojih je trenutačno 177, i prema potrebi zaposliti novi.

Osim toga, Grad je spreman uložiti dodatna financijska sredstva u obnovu pogona Zavoda, a kao što je gradonačelnik Bandić najavio krajem kolovoza, uložilo bi se oko 30 milijuna eura.

Prije svega uložilo bi se u nove pogone za proizvodnju virusnog cjepiva, ponajprije protiv ospica, rubeole i zaušnjaka.

Strateško partnerstvo

“Za projektiranje i gradnju tog pogona u Zagrebu i njegovoj okolici planira se rok od tri godine zbog održavanja validnosti registracije u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji”, stoji u pismu uz objašnjenje da bi se do gradnje novih pogona angažirali domaći stručnjaci koji bi trebali poduzeti sve da proizvodnja ne bude prekinuta. Osim toga, uložilo bi se i u nastambe za uzgoj i korištenje konja i zmija radi potrebe proizvodnje antitoksina iz životinjske krvi, a sve zato što Hrvatska proizvodi i u zalihama ima protuotrov protiv domaćih otrovnica, poput poskoka i crne udovice.

Do gradnje novih pogona Grad bi ugovorio proizvodnju, odnosno unajmio neki od europskih pogona. Isto tako, novi kapaciteti gradili bi se i za uzgoj, korištenje i zbrinjavanje pokusnih životinja, a u tom slučaju Grad bi ponudio strateško partnerstvo zagrebačkom Sveučilištu.

Ne očekuju dobit

Osim u zagrebačkom Sveučilištu, Grad bi preuzimanjem Imunološkog tražio strateškog partnera u Zavodu za transfuzijsku medicinu, radi proizvodnje krvnih derivata. Imonološki je naime zbog loše situacije u posljednjih nekoliko godina izgubio proizvodnu dozvolu.

Prema ideji Grada, nakon otvaranja novih pogona zgrada Imunološkog u Rockefellerovoj pripojila bi se Bolnici za plućne bolesti s krajnjim ciljem stvaranja centra za palijativnu skrb, dok bi se pogon u kojem su se proizvodila bakterijska cjepiva pretvorio u muzej razvoja biotehnologije u Hrvatskoj.

“Računamo na nultu dobit, s tim da smo spremni u prvo vrijeme pokrivati sve nastale troškove u Imunološkom, a kasnije dobit reinvestirati u razvoj Imunološkog zavoda”, ističe Grad u pismu.