EKONOMISTI KRITIZIRAJU 'Vlada je u samo tjedan dana povećala javni dug za 4 mlrd. kn'

ZAGREB - Hrvatska je Vlada u samo tjedan dana, na posljednje dvije sjednice u prošloj godini, s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna, ističu Anto Bajo i Marko Primorac koji u najnovijem Aktualnom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) pitaju "Gospodo, gdje je strategija zaduživanja i upravljanja javnim dugom?".

U tako naslovljenom osvrtu, Bajo (IJF) i Primorac (Ekonomski fakultet, Zagreb) zamjećuju kako su zadnji tjedan u godini, kao i mjesec srpanj, hrvatskim vladama često pogodni za mijenjanje zakona ili donošenje odluka koje značajno utječu na državne financije.

EKONOMIST IZ SLOVENIJE 'Hrvatska kasni čak 10 godina u razvoju za zapadnom Europom'

To potvrđuju i dvije posljednje sjednice Vlade - telefonska održana na Badnjak, 24. prosinca, na kojoj je dana suglasnost ministru financija za zaduživanje RH u iznosu od 200 milijuna eura te suglasnost Centru za restrukturiranje i prodaju (CERP) za zaduživanje u iznosu od 606,4 milijuna kuna, dok je na sjednici 27. prosinca Vlada dala suglasnost za kreditno zaduženje Hrvatskih cesta te za preuzimanje duga HŽ Infrastrukture.

"Tako je u samo tjedan dana Vlada s četiri odluke povećala javni dug za oko četiri milijarde kuna. Hrvatske ceste pridonose rastu duga s 0,4 milijarde, Hrvatske željeznice s 1,4 milijarde, država izravnim kratkoročnim zaduživanjem s 1,5 milijardi te Centar za restrukturiranje i prodaju s 0,6 milijardi kuna", navode Bajo i Primorac.

Država se kratkoročno zadužila za 200 milijuna eura (oko 1,5 milijardi kuna) kod Goldman Sachsa, u odluci Vlade naveden je fiksni kamatni kupon uz godišnju stopu 2,5 posto, a rok povrata je kraj ožujka 2014., podsjećaju autori koji smatraju da se država, umjesto trezorskih zapisa, nepovoljno kratkoročno zadužila kod Goldman Sachsa.

Vlada je na telefonskoj sjednici dala suglasnost CERP-u da se zaduži u iznosu od 606,4 milijuna kuna za kupnju 24,5 posto dionica Jadranskog naftovoda od Hrvatske agencije za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (HANDA), uz mjenično jamstvo Republike Hrvatske. "To zaduživanje je posebno zanimljivo i u najmanju ruku čudno uzme li se u obzir činjenica da je Vlada osnivač i CERP-a i HANDA-e", ističu Bajo i Primorac.

Osvrćući se na suglasnost Vlade na zaduživanje Hrvatskih cesta kod konzorcija domaćih banaka u iznosu 56,5 milijuna eura, objašnjavaju kako je država dala jamstvo za to zaduživanje, što povećava fiskalni rizik te je, zbog izvjesnosti dospijeća jamstva na naplatu državi, opravdano vjerovati u rast javnog duga.

Naglašavaju i kako suglasnost Ministarstvu financija da preuzme dug HŽ Infrastrukture temeljem danih jamstava u iznosu od 1,3 milijarde kuna, utječe na veličinu javnog duga kojeg će Europska komisija uzeti u obzir pri utvrđivanju konačnih godišnjih limita na deficit i javni dug u sklopu procedure prekomjernog proračunskog deficita.

"Ukupan iznos svih nedavnih zaduživanja veći je od četiri milijarde kuna i izravno se odražava na rast javnog duga. Troškovi zaduživanja prilično su visoki, a kreativne financijske transakcije kojima Vlada pokušava pronaći izvore financiranja neće proći nezapaženo kod Europske komisije i evidentirat će se u sklopu procedura prekomjernog proračunskog deficita. Vlada nema strategiju upravljanja javnim dugom, a postojeća nepovoljna zaduženja ukazuju na potrebu žurnog uvođenja upravljanja fiskalnim rizicima", ističu Bajo i Primorac.

Naglašavaju i kako su potencijalne obveze s kojima će se Vlada suočiti u idućem razdoblju sve veće, a proizlaze iz rastućih obveza povezanih sa zaduživanjem izvanproračunskih korisnika, javnih poduzeća kojima su odobrena državna jamstva.

"Umjesto na poboljšanju uvjeta zaduživanja, Vlada se trudi pronaći nove modalitete zaduživanja po (nepovoljnim) uvjetima. Neadekvatno upravljanje javnim dugom uzrokuje iznimno visoke troškove zaduživanja koji poništavaju učinke skromnih fiskalnih reformi na rashodnoj strani proračuna", navode Bajo i Primorac koji smatraju da Vlada treba žurno donijeti strategiju upravljanja javnim dugom, zakon o javnom dugu i osnovati poseban ured ili agenciju za upravljanje javnim dugom izvan Ministarstva financija.

"Fiskalni rizici u Hrvatskoj postaju sve značajniji i prijetnja su održivosti javnih financija. Taj problem Vlada treba shvatiti krajnje ozbiljno i posvetiti mu dužnu pozornost zbog nepovoljnih uvjeta zaduživanja i gubljenja kontrole nad troškovima zaduživanja", zaključuju Bajo i Primorac.