INTERVENCIJA

Ekonomisti: “Država se treba uključiti u rješavanje krize, ali ne smije ulaziti u vlasništvo Agrokora”

Na sličan je način država prije 15 godina pomogla u traženju strateškog partnera za Riječku banku
Andrej Plenković
 Dragan Matić / HANZA MEDIA

Iako premijer Andrej Plenković ističe da Vlada pozorno prati situaciju s Agrokorom i vodi dijalog s vjerovnicima, dobar dio ekonomista smatra da bi se Vlada trebala jače uključiti u rješavanje problema kompanije koja u Hrvatskoj i okolnim zemljama zapošljava oko 60.000 radnika.

Mehanizmi

Jači angažman države, poručuju naši sugovornici, ne znači i podržavljenje Agrokora, kao što ne znači ni da bi porezni obveznici trebali spašavati Agrokor: čak i kada bi država tako nešto htjela, pitanje je bi li za to dobila zeleno svjetlo Bruxellesa. Pa ipak, državi na raspolaganju stoji dosta drugih mehanizama kojima bi, ako ništa drugo, mogla kontrolirati procese u Agrokoru. U svakom slučaju, ističe većina naših sugovornika, Vlada ne bi smjela sjediti skrštenih ruku.

- Hrvatska je dosad pokazala da joj bolje ide nacionalizacija, nego privatizacija, no ne mislim da bi država trebala ulaziti u vlasničku strukturu Agrokora. Trebala bi se, međutim, aktivnije uključiti u procese jer ima diplomatsko-konzularnu mrežu i institucije kojima može pomoći u traženju strateškog partnera za Agrokor, kao i u restrukturiranju kompanije - ističe jedan naš ekonomist, koji je želio ostati anoniman. Dodaje da ni druge države nisu sjedile skrštenih ruku kada se radilo o sudbini velikih kompanija u njihovu dvorištu.

Autoritet

I Damir Novotny, ekonomski analitičar, poručuje da bi se država trebala aktivnije uključiti u rješavanje problema. Pred Agrokorom su, ističe Novotny, tri scenarija, a najpamentije bi bilo, kaže, da se Vlada uključi u procese, te tako Agrokoru pomogne da se restrukturira. To bi, ističe, bila dobra vijest. Na sličan je način, podsjeća, država prije 15 godina pomogla u traženju strateškog partnera za Riječku banku, pa ona danas posluje kao Erste banka.

Angažman države, naglašava Novotny, posebno bi trebao doći do izražaja kod malih dobavljača, koji od Agrokora potražuju pet-šest milijardi kuna. Radi se mahom o kooperantima i OPG-ima.

- Takvih malih dobavljača je puno, a Vlada bi se mogla uključiti tako da neko ministarstvo ili institucija organizira grupu malih dobavljača koja će zastupati njihove interese - smatra Novotny. U slučaju najcrnjeg scenarija za Agrokor, ističe Novotny, država bi trebala inicirati predstečajnu nagodbu.

Interes države

Ipak, dio analitičara smatra da se država ne bi trebala previše miješati. Ivica Krešić, financijski analitičar, upozorava da bi eventualna propast koncerna bankama donijela velike gubitke i vrlo upitnu naplatu iz stečajne mase, zbog čega one time i ne prijete.

- Nije na državi da bude ni prva ni druga na potezu, nego eventualno posljednja, kada bi sve tvrtke stvarno otišle prema stečaju, a vjerovnici prema gubitku pozajmica. I tada treba biti jako oprezan s tim što bi se i kako pomagalo ili preuzimalo. Maloprodaju, proizvodnju voda, sladoleda i ulja lako će netko preuzeti. Ono gdje bi država imala najviše interesa intervenirati u tom zadnjem i najcrnjem scenariju je osigurati da se nastavi proizvodnja u PIK-ovima - zaključuje Krešić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 02:50