HRANA BEZ OTPADA

‘Educiranje i osvješćivanje te mijenjanje navika ključni su faktori za smanjenje bacanja hrane‘

U hotelu Esplanade u Zagrebu održana je konferencija Jutarnjeg lista o problemu otpada od hrane

Marin Medak, Petar Penava, Igor Merlić, David Suchy i Marijan Galović

 Goran Mehkek/Cropix

Educiranje i osvješćivanje svih u lancu od polja do stola te mijenjanje navika potrošača, samo su neki, ali trenutno najvažniji, aspekti na kojima se u Hrvatskoj mora raditi kako bi smanjila količina hrane koju bacamo. Zaključci su to food waste konferencije Jutarnjeg lista ‘‘Hrana bez otpada‘‘, koja je u suradnji s Metro Hrvatska održana u hotelu Esplanade u Zagrebu. U Hrvatskoj je 2022. godine bačeno 276.000 tona hrane, od čega je 76 posto hrane bačeno u kućanstvima, što su ogromne količine, pogotovo uzmemo li u obzir velik broj naših građana koji žive u riziku od siromaštva. Na razini EU prije dvije godine je bačeno 59,2 milijuna tona hrane, odnosno 132 kg hrane po glavi stanovnika. Trendovi su zabrinjavajući pogotovo što je EU sebi zacrtala da će do 2030. godine za 50 posto smanjiti količinu otpada od hrane, ali pomaka već četiri godine nema.

Odgovornost svih nas

- Okupili smo se kako bismo se suočili i javnosti predočili problem bacanja hrane. Na žalost, stvarnost je da se ogromne količine hrane bacaju na putu od polja do stola. Hrvatska je to prepoznala i postavila si ambiciozan plan kako to smanjiti. Brojni su se važni dionici već obvezali na smanjenje otpada, no pred nama je još puno rada, a Jutarnji list će biti važan medijski partner na tom putu – rekao je Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, dok je Imre Horvath, predsjednik Uprave Metro Hrvatska istaknuo kako "danas ne samo da raspravljamo o problemu, mi oblikujemo rješenja."

image

Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix

- Prisutnost cijenjenih tvrtki, državnih institucija i profesionalaca u industriji govori mi da smo spremni poduzeti značajne korake naprijed. Uvijek smo vjerovali da rješavanje problema s bacanjem hrane nije samo operativna potreba. To je naša odgovornost. Zato smo, kao dio naše globalne strategije, predani prepolovljenju otpada od hrane koji nastaje u našim poslovnim aktivnostima do 2025. godine – kazao je Horvath.

Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, naglasio je kako je vjeruje da će i ova konferencija pomoći u osvješćivanju problema.

- Prije nekoliko godina krenuli smo s olakšicama za donatore hrane kroz promjenu zakonskih okvira, objavili smo čitav niz vodiča, vodimo edukativne kampanje. Razvili smo i infrastrukturu Banke hrane, osiguravši 4,2 milijuna eura kroz NPOO i otvorili devet objekata Banke hrane u suradnji s Crvenim križem, Caritasom i humanitarnim udrugama – rekao je Tušek.

image

Zdravko Tušek

Goran Mehkek/Cropix

Na okruglom stolu ‘‘Food waste u Hrvatskoj – gdje se nalazimo‘‘, kojeg je moderirao Miroslav Kuskunović, hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan istaknula je kako je riječ o vrlo važnoj temi koja zaslužuje ovakvu panel raspravu, "jer i Hrvatska i EU stoje loše u odnosu na ono što smo si zacrtali, a to je da ćemo do 2030. godine smanjiti otpad od hrane za 50 posto."

- Danas je jasno da stagniramo i ne možemo biti zadovoljni. U Hrvatskoj je zabrinjavajuće da je dvije trećine hrane bačeno u kućanstvima, što govori o manjku edukacije. Mislim da smo žrtve konzumerskog načina života, pa kupujemo više nego što nam treba i onda bacamo. U Skandinaviji su, primjerice, ograničili marketinško oglašavanje po principu ‘‘kupiš dva, dobiješ tri‘‘, jer su prepoznali da iz toga nastaje problem. Svijetli primjer je Južna Koreja koja 98 posto bačene hrane kompostira i pretvara u biogorivo, a u Europi su različiti uzroci problema, kod nas su kućanstva, drugdje industrija, turizam... i teško je naći univerzalno rješenje. Svaka zemlja morala bi imati svoj pristup ovisno o svojim specifičnostima – rekla je Borzan, koja već sedmu godinu zaredom provodi akciju ‘‘Najdonator‘‘, kojom nagrađuje tvrtke koje ostvare najviše godišnjih donacija hrane. A, upravo je segment doniranja hrane jedan od fokusa djelovanja Ministarstva poljoprivrede.

image

Igor Kotaran, Biljana Borzan, Goran Ogurlić

Goran Mehkek/Cropix

Važnost doniranja

- U posljednjih nekoliko godina vidimo određene pomake. No, i mi smo svjesni problema bacanja hrane u kućanstvima i program unaprjeđenja sustava doniranja ima edukativni dio usmjeren prema najmlađim kategorijama, pa smo prvašićima podijeli 35.000 edukativnih slikovnica o ovom problemu. Intenzivno radimo na uspostavi novih Banki hrane i mogu najaviti treći poziv za taj projekt – kazao je Zdravko Barač, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede.

image

Biljana Borzan, Dubravko Folnović, Hrvoje Palić, Elena Wolsperger Dolezil, Vesna Cetin Krnjević i Zdravko Barać

Goran Mehkek/Cropix

Najveći donator hrane u našoj prehrambenoj industriji je Dukat, koji je od 2015. godine do danas donirao robe u vrijednosti oko 4 milijuna eura, a pokrenuli su i projekt ‘‘Hrana se ne baca‘‘ u sklopu kojeg su proveli i ispitivanje navika građana.

- Polovica ispitanih građana baca ostatke od ručka, 44 posto je baca jer joj je istekao rok trajanja, a četvrtina baca povrće, voće i mliječne proizvode. To su sve zabrinjavajući podaci i poziv svima nama u lancu da pojačamo napore kako bismo smanjili otpad od hrane – istaknula je Elena Wolsperger Dolezil iz Dukata, dok je Dubravko Folnović iz Perutnine Ptuj Pipo naglasio kako oni imaju dug i zahtjevan lanac opskrbe, a rok trajanja izuzetno kratak.

image

Elena Wolsperger Dolezil

Goran Mehkek/Cropix

- Stoga smo se aktivirali na sprečavanju nastanka samog otpada i isteka roka. Govorimo o smanjenju od 5 posto unazad dvije godine. Kad je riječ o doniranju, doniramo svoju preradu, jer je svježe meso teško donirati – kazao je Folnović

Metro Hrvatska najviše donira voće i povrće na koje odlazi 90 posto donacija, 20 posto je meso, riba manje od 20, a ostalo su mliječne prerađevine.

image

Vesna Cetin Krnjević

Goran Mehkek/Cropix
image

Hrvoje Palić

Goran Mehkek/Cropix

- Kod nas će rasti udio bacanja otpada u ugostiteljstvu i sada se fokusiramo na taj segment kako bismo tome doskočili. Skraćivanje perioda od proizvodnje do ugostiteljskog objekta je jedan od ciljeva i toga mora biti svjestan svaki čovjek u lancu, koji mora dati svoj doprinos – rekao je Hrvoje Palić iz Metro Hrvatska, dok je Vesna Cetin Krnjević iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost govorila o rezultatima njihova pilot projekta "Smanji otpad od hrane, kuhaj za svoje goste", kojeg su proveli u hotelu "Park plaza Histria" u Puli i hotelu "Osijek" u Osijeku. Održali su radionice za djelatnike, na kojima su upoznati s primjerima hotela koji već posluju prema principu planskog upravljanja hranom, pravilnog čuvanja namirnica i procjenama realnih količina obroka.

image

Goran Ogurlić, Zdravko Tušek, Vesna Cetin Krnjević, Igor Kotaran

Goran Mehkek/Cropix

- Ljudi nisu bili svjesni količine otpadne hrane. Hotel u Istri je imao 1000 kg otpadne hrane, a u Osijeku 276 kg. Zaključili smo da se jednostavnim metodama poput prenamjene viškova, preispitivanjem ponude bifea može smanjiti otpad i do 30 posto. Također, uložili smo 1,6 milijuna eura u nabavu uređaja za kompostiranje koji smanjuje za 70 posto količinu otpada od hrane, što dakle uključuje i okolišni i financijski aspekt – naglasila je Cetin Krnjević.

image

Vesna Cetin Krnjević

Goran Mehkek/Cropix

Borzan je, pak, dodala kako je jedan od problema i "obuzetost ljepotom, pa tako i kod hrane."

- Danas je teško naći jabuku koja ne odgovara standardu ljepote, jer je nitko neće kupiti bez obzira što je zdravstveno potpuno ispravna. Stoga na razini EU planiramo mijenjati Direktivu koja će omogućiti da se i takve namirnice ravnopravno nađu na tržištu – najavila je Borzan.

image

Biljana Borzan

Goran Mehkek/Cropix

Predstavnici tvrtki naglasili su kako u ove procese ulažu desetke milijuna eura te da su fokusirani na optimizaciju procesa u cijelom lancu od nabave do dolaska hrane na stol. Čulo se i kako je veliki problem impulzivna kupnja kao i nepoznavanje razlike između oznaka ‘‘upotrijebiti do‘‘ i ‘‘najbolje upotrijebiti do‘‘.

- Mislim da bi najbolje bilo staviti oznaku ‘‘upotrijebi razum‘‘ – kazala je Borzan, dok je Barač je dodatno naglasio kako je u Hrvatskoj oko 14 posto bačenih poljoprivrednih proizvoda prije nego što uopće izađu s nekog OPG-a, pa tako i ne ulaze u službenu statistiku.

Primjeri dobre prakse

image

Sanja Fresl

Goran Mehkek/Cropix

Kad je riječ o primjerima dobre prakse, Sanja Fresl, voditeljica vlastite robne marke i održivog razvoja u Metro Hrvatska govorila je o sustav i praćenju procesa s ciljem smanjenja otpada od hrane.

- Do sada smo za 39,7 posto smanjili otisak CO2, zahvaljujući 100 milijuna eura investicija u infrastrukturu imamo 400 električnih vozila, 700 punjača vozila, LED rasvjetu u našim prodajnim centrima. Smanjili smo otpad od plastike za 3,8 kilotona, a sve to dovelo je do smanjenja otpada od hrane za 23 posto – rekla je Fresl, dodavši kako su u posljednjih godinu dana donirali hrane u vrijednosti 1,7 milijuna eura.

image

Helena Radić Bosanac

Goran Mehkek/Cropix

Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova kompanije Nestlé za Hrvatsku, Sloveniju te BiH rekla je da je Nestlé prevenciju otpada od hrane postavio kao jedan od strateških globalnih poslovnih ciljeva.

- Uvodimo niz tehnoloških i edukativnih inicijativa da do 2030. godine za 50 posto smanjimo otpad od hrane. Pametno planiranje i usklađivanje proizvodnje i prodaje. Tako na našim proizvodima uz postojeće oznake na nekim tržištima EU stavljamo dodatne upute, poput primjerice pogledaj, pomiriši i okusi prije nego što baciš. Ove godine u Hrvatskoj smo donirali 17 tona hrane i 2 tone hrane za kućne ljubimce – kazala je Radić Bosanac.

Održivost u restoranima

Ideje za smanjenje količine otpada od hrane i pozitivnu praksu koju svakodnevno koriste podijelili su sudionici drugog panela. Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin, smatra kako su za rješavanje ovog globalnog problema ključne sistemske društvene promjene.

- Treba odrediti smjer razvoja i stvoriti platforma za komunikaciju jer se bez dobre komunikacije između kupaca i proizvođača ništa značajno neće promijeniti, a u to se mora uključiti država. To je megaprojekt koji Europska unija ne može sama realizirati, kamoli Hrvatska, ali možemo razgovarati o problemu i postaviti zdrave temelje - rekao je Medak.

Dobra komunikacija u kombinaciji s kratkim lancem opskrbe mogli bi smanjiti količinu bačene hrane jer, na primjer, salata koja u restoran dolazi nakon dva dana vožnje nije u jednako dobrom stanju kao ona koja se isti dan ubere i posluži gostima. Iako i gosti ponekad naručuju više nego što realno mogu pojesti, i ugostitelji mogu stvoriti problem izborom posluživanja. Švedski stol, koji je najčešća vrsta doručka u hotelima, može biti još jedan od krivaca za veliku količinu bačene hrane pa Medak ističe da smanjivanje količine unaprijed pripremljene hrane, kuhanje obroka po narudžbi i kraće posluživanje mogu biti od pomoći. Ima i prijedlog kako zbrinuti velik dio ostataka hrane iz restorana.

- Kompostiranje je pogrešan pristup jer se njime troši velika količina energije. Bolje bi bilo razviti lance distribucije do poljoprivrednika koji će tim otpadom hraniti životinje - smatra Medak.

S njegovim se prijedlogom složio Marijan Galović, koordinator za zaštitu okoliša i gospodarenje otpadom u VG Čistoći. U Velikoj Gorici primijetili su da je količina otpada, uključujući onaj od hrane, u ruralnim dijelovima manja nego u gradovima. Razlog su životinje koje se njime hrane, ali i okućnice u kojima se biootpad može iskoristiti. Kako bi dodatno potaknuli pozitivan trend u svom gradu, podijelili su kućne kompostere. Edukacija i informiranje građana iznimno su važni, pogotovo s obzirom na to da se najveći dio hrane baci u kućanstvima, no uloga trgovačkih centara ostaje velika.

Hrana u miješani otpad

- Moramo stvari postaviti tako da im se isplati kompostirati otpad od hrane, a trenutačno nije tako. Događa se da nam hranu ubacuju u miješani komunalni otpad jer je to jeftinije od kompostane - rekao je Galović.

Ravnatelj Crvenog križa Zagreb Petar Penava na panelu je predstavio načine na koje ta humanitarna organizacija pomaže preusmjeriti višak hrane prema onima koji ga trebaju. Tako ne samo da smanjuju količinu otpada, nego i uporno rade na tome da nitko ne ostane gladan. Broj ljudi kojima je potrebna takva pomoć s godinama niti raste niti pada pa Crveni križ od 2014. godine sudjeluje u distribuciji hrane kroz lokalnu samoposlugu, a prošle godine u Zagrebu je otvorena i prva banka hrane. Najviše dobivaju svježe hrane i pekarskih proizvoda, najmanje hrane dugog roka trajanja. Kako bi korisnici ipak dobili i te namirnice, svake se godine taj jaz premošćuje novcem iz europskih fondova. Njihovo iskustvo u Zagrebu je jako dobro.

Lokalna proizvodnja

- Do sada smo podijelili oko 2400 tona hrane. Kad primimo donaciju, naša je obaveza ponuditi je korisnicima, a ono što tako ne uspijemo podijeliti koriste gradski domovi za starije, dječji vrtići, škole i pučke kuhinje. Na kraju se iskoristi sva hrana koju dobijemo - objasnio je Penava.

Dodao je kako je odaziv donatora velik (iako i dalje ima prostora za poboljšanje) pa im je važno da im budu na usluzi time što hranu brzo preuzimaju. Zbog toga većinu aktivnosti provode zaposlenici Crvenog križa jer se ne može računati na svakodnevni angažman volontera.

Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre, rekao je kako se gastronomija u toj regiji prilagodila vremenu u kojem sunce i more više nisu dovoljni kako bi privukli, a kamoli zadržali goste. Nove generacije, kaže, žele uživati u drugim aktivnostima i gastronomiji kakvu nemaju kod kuće. U onoj koja je zadržala tradicionalni štih, ali je predstavljena na moderan način, što uključuje i brigu o održivosti i otpadu od hrane. Iako domaća proizvodnja nije dovoljna za podmirenje potreba svih hotela i ugostiteljskih objekata na najvećem hrvatskom poluotoku, fokus je na tome da se najprije apsorbira proizvodnja lokalnih poljoprivrednika, a tek onda ostatak nabavi "izvana". Merlić je na primjeru boškarina, koji je nekad bio ugrožena vrsta, objasnio kako se koristi svaki dio mesa, kosti i iznutrica. Uz kvalitetno planiranje, dobri saveznici tradicionalnoj istarskoj kuhinji mogu biti moderni uređaji poput dehidratora.

David Suchy, vlasnik restorana Frea u Berlinu, uvjeren je da bi njegov koncept zero waste restorana mogao zaživjeti i u Zagrebu.

- Morate biti tamo gdje ima puno ljudi koji su zainteresirani za održivost i superhranu pa je sve moguće. Važno je točno znati što želimo ponuditi, a što ne. Mi smo uspjeli dokazati da gastronomija i održivost mogu funkcionirati zajedno i biti profitabilni. I Zagreb to može, ali ne, neću otvoriti novi Frea ovdje - našalio se Suchy. (Karla Zupičić)

Nestlé Hrvatska: ‘Provodimo kampanje osvješćivanja kupaca o važnosti brige o hrani‘

Svoj doprinos smanjenju količine bačene hrane želi dati i Nestlé, najveći svjetski proizvođač hrane koji je samo ove godine, u prvih devet mjeseci, donirao 17 tona hrane i dvije tone hrane za kućne ljubimce. Kako namirnice koje se još uvijek mogu jesti ne bi završile u kanti, Nestlé je na svoje proizvode s oznakom "Najbolje upotrijebiti do" dodao još jednu oznaku koja kupce potiče da prije bacanja pogledaju, pomirišu i okuse proizvod jer postoji velika mogućnost da je posve u redu.

- Svjesni smo da su pametno planiranje te usklađivanje proizvodnje i kupnje glavni način da se smanje gubici i otpad od hrane, pa je to još jedan od naših prioriteta - istaknula je Helena Radić Bosanac, voditeljica korporativnih poslova Nestléa za Hrvatsku, Sloveniju te BiH.

Osim toga, Nestlé redovito provodi kampanje osvješćivanja kupaca o važnosti brige o hrani, a proveli su i radionice s građanima i učenicima koji se školuju za kuhare kako bi već počeli razmišljati o namirnicama iz zero waste perspektive. (Karla Zupičić)

METRO Hrvatska: ‘Ulaganjem 100 mil. € smanjili smo ugljični otisak za 39,7 posto‘

Kad je riječ o primjerima dobre prakse, Sanja Fresl, voditeljica vlastite robne marke i održivog razvoja u Metrou Hrvatska, govorila je o sustavu i praćenju procesa s ciljem smanjenja otpada od hrane.

- Do sada smo za 39,7 posto smanjili otisak CO2, a zahvaljujući 100 milijuna eura investicija u infrastrukturu imamo 400 električnih vozila, 700 punjača vozila i LED rasvjetu u našim prodajnim centrima. Smanjili smo otpad od plastike za 3,8 kilotona, a sve to dovelo je do smanjenja otpada od hrane za 23 posto. Na globalnoj razini želimo smanjiti naš otisak ugljičnog dioksida, do 2040. biti klimatski neutralni, za što smo donijeli inicijative i programe. Od 2018. godine do 2025. cilj je smanjiti za 50 posto količinu otpada od hrane, a do 2030. smanjiti plastiku za 10 kilotona te ostvariti rast prodaje lokalnih i regionalnih proizvoda - rekla je Fresl dodavši da su u posljednjih godinu dana donirali hrane u vrijednosti 1,7 milijuna eura. (Karla Zupičić)

Restoran Frea u Berlinu: U svojim jelima koriste sve dijelove biljaka - stabljike, listove, plodove i sjemenke

Svoj put od ambiciozne ideje do uspješnog restorana, koji se može pohvaliti titulom prvog zero waste restorana u Berlinu, ispričao je vlasnik restorana Frea David Suchy. Dobro planiranje, jelovnik koji se sezonalno prilagođava i smisleno koristi svaku namirnicu do njezina maksimuma, dobar odnos s lokalnim i regionalnim dobavljačima te zamjena jednokratnih pakiranja staklenkama, samo je dio onoga što u Frei čine kako bi njihovo poslovanje bilo održivo. Ukusna hrana i dalje je ključna.

- Proizvod mora biti dobar kako bi pomogao proširiti ideju. Svaki dan uživamo u tome što radimo i to je tajna našeg uspjeha. U početku nije bilo tako, ali nakon šest godina mogu reći da ovakav princip stvara i financijsku dobrobit - objasnio je Suchy, čiji restoran u jelima koristi isključivo namirnice biljnog porijekla. Iako kaže kako i restorani koji u ponudi imaju meso i ribu mogu biti održivi, oni su odlučili da neće ići tim putem.

U svojim jelima koriste sve dijelove biljaka - stabljike, listove, plodove i sjemenke - a ono što se nakon posluživanja gostiju ni uz svu kreativnost ne može iskoristiti, završava u komposteru. Kada je riječ o dobavljačima, čak 85 posto njih dolazi iz regije, 10 posto iz daljeg okruženja, a preostalih pet posto otpada na robu koja stiže iz prekomorskih zemalja, kao što su kakao, zrna kave ili začini. Iako su i drugi restorani slijedili njihov uspješan primjer, situacija na nacionalnoj razini nije dobra.

- U Njemačkoj se susrećemo s brojnim društvenim i političkim problemima pa održivost više nije toliko važna tema kao prije šest godina, kada smo počinjali. Brojni lanci koji su nudili održive prakse su propali. Volio bih kada bi Hrvatska učila na našim greškama i pokazala što je sve moguće - rekao je David Suchy. (Karla Zupičić)

image

Zero food Metro

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 00:14