ZAGREB - Hrvatski BDP ove će godine rasti zanemarivih 0,3 posto, a u 2011. ubrzat će na 1,8 posto, procjenjuje Europska banka za obnovu i razvitak koja je blago smanjila svoje prognoze iz siječnja, kada je najavljivala rast u ovoj godini od 0,6 posto.
- Hrvatska je i dalje vrlo ranjiva zbog svog velikog i nereformiranog državnog sektora, kao i izloženosti velikom valutnom riziku - navodi EBRD u najnovijim ekonomskim prognozama za tranzicijske zemlje koje je zadnjeg dana godišnje skupštine te institucije u Zagrebu predstavio njen glavni ekonomist Erik Berglof.
U većini zemalja regije počeo je oporavak, ali ostaje vrlo usporen. Razlozi za to, kaže Berglof, manje su unutarnje prirode, kao što je bilo u vrijeme krize, a više vanjske.
Ne podizati plaće
- Domaći rizici se smanjuju, uključujući rast nenaplativih kredita, ali sada su problem vanjski rizici poput događanja oko Grčke, nužna fiskalna konsolidacija i sporiji rast eurozone, glavnog izvoznog tržišta regije - smatra Berglof.
Ipak, za 27 tranzicijskih zemalja EBRD u prosjeku ove godine očekuje rast BDP-a od 3,7 posto, malo više nego u siječnju kada se procjenjivao na 3,3 posto. Ta revizija, objašnjavaju, posljedica je bržeg rasta u zemljama izvoznicama sirovina poput Rusije, Armenije i Mongolije, te većeg priljeva kapitala u Ukrajini, Poljskoj, Turskoj i Mađarskoj.
Nastojeći izvući pouke iz krize, EBRD snažno promovira novi model rasta za regiju te manju ovisnost o vanjskom kapitalu i zaduživanju u stranoj valuti. Novi model rasta podrazumijeva jačanje konkurentnosti poduzeća, osobito u regiji jugoistočne Europe. Za to je ponajprije važno, smatra Berglof, ne dopustiti da s integriranjem u EU počnu ubrzano rasti i plaće zaposlenih, a čime to može rezultirati najbolje pokazuje slučaj Grčke koja je ostala potpuno nekonkurentna.
Izgradnja infrastrukture
Uz to, nužno je privući strana ulaganja u izvozne sektore, ponuditi nove proizvode i više raditi na razvoju regionalne trgovinske povezanosti koja je u jugoistočnoj Europi još slaba.
EBRD je danas i službeno promovirao svoju inicijativu za razvoj lokalnih tržišta valuta i kapitala ne bi li zemlje s istoka smanjile uzimanje kredita u stranoj valuti, što se u vrijeme krize pokazalo kao velika slabost jer je zemlje lako moglo odvesti u valutnu krizu i bankrot. No, kako to provesti u djelo? Svoj doprinos EBRD će dati kroz odobravanje kredita u lokalnim valutama, kao što već čini u Rusiji, a osigurat će i tehničku pomoć pri izgradnji potrebne infrastrukture kroz jačanje lokalne baze investitora i uključivanje potrebnih institucija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....