MLADI POLJOPRIVREDNIK

Dvije pasmine hrvatskih konja obitavaju još samo u JAR-u, a Marko ih želi vratiti u Slavoniju: ‘Imam cijeli projekt‘

Marko Ećimović iz Trnjana nedaleko od Slavonskog Broda bavi se proizvodnjom povrća i cvijeća, ali njegov projekt života tek bi se trebao dogoditi

Marko Ećimović

 Vlado Kos/Cropix

Izbor za najboljeg mladog poljoprivrednika/poljoprivrednicu, koji će predstavljati Hrvatsku na izboru za najboljeg europskog poljoprivrednika, ušao je u završnu fazu. Stručni ocjenjivački sud odabrao je 20 najboljih. Ovo su njihove priče


Život od zemlje i na zemlji već je 20 godina njegov odabir. Još od rane mladosti Marko Ećimović iz Trnjana nedaleko od Slavonskog Broda sa svojom obitelji nastoji i uspijeva održavati obiteljsko gospodarstvo unatoč silnim izazovima i problemima na koje su nailazili, kao uostalom i većina onih koji žive od uroda suočavajući se i s vremenskim nepogodama i s birokratskim zaprekama, ali koji unatoč tome i dalje uporno idu dalje i nastoje dodatno oplemeniti i nadograditi svoja gospodarstva. Ećimovići su OPG osnovali još 2003., krenuvši u plasteničku proizvodnju povrća i cvijeća.

- Nekoliko godina bili smo najveći proizvođači povrća i cvijeća na području općine Garčin, ali i šire. No, nakon stalne borbe s problemom nedostatka vode bili smo prisiljeni odustati od te vrste proizvodnje, pa smo se okrenuli proizvodnji žitarica, što nam je i danas primarna djelatnost - kaže nam ovaj 39-godišnjak, koji trenutačno posjeduje 15 hektara zemlje na kojoj sije pšenicu, soju, suncokret...

Osigurani otkupljivači

- Osnovni proizvodi su žitarice i uljarice. Na godišnjoj razini proizvodim oko 120 tona obje kategorije, pri čemu imam osigurano tržište s nekoliko ozbiljnih otkupljivača u okolici od 10 do 15 km, tako da sav urod s njive odmah ide dalje. No, u planu je i širenje proizvodnje, a kako je u općini u tijeku natječaj za dodjelu poljoprivrednog zemljišta, očekujem da bih mogao dobiti 60 hektara - rekao je Ećimović.

Ipak, njegov projekt života tek bi se trebao dogoditi, a vezan je uz konje lipicance, čiji je veliki ljubitelj i koje je do prije tri godine i sam uzgajao. Unazad nekoliko godina Marko je prionuo jednom jako ozbiljnom i izazovnom projektu koji za krajnji cilj ima povratak u Hrvatsku autohtonih lipicanskih rodova ercel i czirka, koje trenutno obitavaju jedino na području Južnoafričke Republike, gdje ih je tijekom 2. svjetskog rata u bijegu iz Hrvatske i Europe sklonila plemićka obitelj Janković, čiji je predak grof Andrija Jankovich-Bésána lipicance i doveo u Hrvatsku početkom 18. stoljeća, na područje Suhopolja i Cabune u Virovitičko-podravskoj županiji.

- Poznato je da je lipicanac izvrsno prihvaćen u našim krajevima, a uzgoj ove pasmine u Slavoniji odavno je postao dio tradicije. Današnju populaciju lipicanske pasmine čini ukupno 2200 grla, od čega je 80 rasplodnih pastuha i 635 rasplodnih kobila, dok preostali dio populacije čine grla drugih spolnih i dobnih kategorija. Lipicanska pasmina na svjetskoj razini strukturirana je u osam linija pastuha i 66 rodova kobila, od čega je jedna linija pastuha zvana Tulipan i 16 rodova kobila hrvatskog porijekla - kaže nam Ećimović, koji je u međuvremenu osnovao Udrugu za obnavljanje i očuvanje autohtonih pasmina konja Ercik te stupio u kontakt s potomcima obitelji Janković koji žive u JAR-u i počasni su članovi udruge koje se tamo bavi uzgojem lipicanaca.

image

Marko Ećimović

Vlado Kos/Cropix

Bijeg od Crvene armije

- Obitelj Janković je 1944. napustila Hrvatsku pred dolaskom Crvene armije te su sa sobom odveli i stado lipicanaca u kojem su se nalazile predstavnice rodova kobila ercel i czirka koji su i nastali u štalama grofa Jankovića. Odlaskom u JAR u potpunosti se iz hrvatskog i europskog uzgoja gube ova dva hrvatska roda, odnosno već gotovo 80 godina ovi rodovi se ne uzgajaju na tlu Europe. Mi ih sada želimo vratiti i obnoviti njihovo stado - otkrio je Ećimović.

Projekt predviđa nabavu i reafirmaciju najmanje šest kobila hrvatskih rodova, ercel i czirka, po tri od svakog roda, čime bi se, u biti, izvršila repatrijacija hrvatske baštine u životinjskom svijetu, očuvala bioraznolikost Europe, ali, kako kaže Ećimović, i "pomoglo promociji Hrvatske te revitalizaciji ruralnog područja u slavonskoj Posavini, uključivanjem mladih u poljoprivrednu i turističku aktivnost i ostanak na ovom području."

- Osobno sam bio u JAR-u i sastao se s Elemérom Jankovich-Bésán, unukom grofa Jankovića, te Lillian Moler i Marinom Caenazzo iz Lipizzan South Africa Centra te smo izuzeli genetski DNK materijal (dlake grive), koji je hrvatskim znanstvenicima omogućio sekvencioniranje i znanstvenu potvrdu originalnosti južnoafričke linije i nepostojanje sličnog genetskog materijala u RH i EU. Također, pribavljeni su rodovnici koji dokazuju neprekinutu genetsku liniju od vremena kada su pasmine odseljene u Afriku.

Naši renomirani znanstvenici i stručnjaci, kao što su Mato Čačić i Vesna Orehovečki (Ministarstvo poljoprivrede), Ivana Držaić, Vlatka Ćubrić-Curik i Ino Curik (Agronomski fakultet Sveučilišta Zagreb), također su sudjelovali u ovom projektu, a objavljen je i znanstveni rad koji je potvrdio specifičnost hrvatskih lipicanskih rodova ercel i czika koji postoje jedino u lipicanskom uzgoju JAR-a - istaknuo je Ećimović, koji je podršku dobio i od Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, čiji su stručnjaci izrazili spremnost za sudjelovanje u provedbi projekta repatrijacije hrvatskih rodova czirka i ercel. Štoviše, oni su već obavili preliminarne razgovore s prof. dr. sc. Martinom Schulmanom, predstojnikom Klinike za porodništvo i reprodukciju Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Johannesburgu.

image

Marko Ećimović u polju pšenice

Vlado Kos/Cropix

Terapije s konjima

- Kako me izvijestio i u pismu namjere potvrdila prof. dr. sc. Nikica Prvanović Babić s Veterinarskog fakulteta u Zagrebu, profesor Schulman izrazio je spremnost za posjet Hrvatskoj - kaže Ećimović.

Trenutačno se radi na osiguravanju financijskih sredstava za transport kobila iz JAR-a u Hrvatsku, što je priličan trošak i što se tiče samog transporta, ali i karantene od 111 dana koji bi kobile morale provesti na Mauricijusu, prije nego što krenu za Hrvatsku.

- Spremni smo prihvatiti životinje, a zahvaljujući Draženu Leki iz 'Alfa Inženjeringa Slavonski Brod već imamo pripremljen projekt i dokumentaciju za nove objekte sa solarnim napajanjem u koje bismo smjestili konje.

image

Marko Ećimović u polju pšenice

Vlado Kos/Cropix

Tu je i podrška Općine Garčin, koja je prepoznala važnost projekta koji za cilj ima ponovno uvođenje izvornih rodova konja koji su izumrli na hrvatskom i europskom području, njihov uzgoj u slobodnom uzgoju, njihovo uključivanje u psihoterapijske programe, te programi rada s djecom s posebnim potrebama - naglasio je naš sugovornik, koji vjeruje da će ovaj projekt na kraju uspješno okončati, jer ga u životu pogoni isključivo optimizam. Zato je, kaže, i ostao na selu.

- Svi trebamo raditi na tome da nam djeca, a i mi sami zdravije živimo, jer svatko u svom vrtu može proizvesti svoju hranu, a i da svaki dan u svom dvorištu zaradi 100 kn, nema potrebe toliko težiti prema gradovima - zaključio je Marko.

Osobna karta

Ime i prezime: Marko Ećimović

Dob: 39 godina

Mjesto: Trnjani, Slavonski Brod

Zanimanje: mehaničar poljoprivredne mehanizacije

Površina: 15 hektara

Proizvodnja: pšenica, soja, suncokret

Poslovni moto: Ignorirajte pesimizam drugih, može vam oduzeti vaše snove!

image

Najbolji mladi poljoprivrednik 2022.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 02:11