12 ODABRANIH

Dva branitelja, troje rođenih u inozemstvu: Tko su ljudi koji će predstavljati Hrvatska u Bruxellesu, četiri su nova lica

Hrvatsku će zastupati devet političara s iskustvom u Europskom parlamentu i tri nova lica: Nikolina Brnjac, Gordan Bosanac i Stephen Bartulica

Davor Ivo Stier, Dubravka Šuica, Željana Zovko, Sunčana Flavak, Nikolina Brnjac, Karlo Ressler, Romana Jerković, Tonino Picula, Biljana Borzan, Fred Matić, Gordan Bosanac, Stjepko Bartulica

 Cropix/

Sunčana Glavak, HDZ

Rođena je 9. prosinca 1968. godine u Čakovcu, gdje je završila osnovnu i srednju školu.

Diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Glavak je 2004. godine počela raditi u Ministarstvu kulture kao glasnogovornica Ministarstva, 2007. godine izabrana je za zastupnicu u Saboru na listi HDZ-a, a svoj saborski mandat stavila je u mirovanje te je imenovana na dužnost zamjenice glasnogovornika Vlade koju je tada vodio premijer Ivo Sanader.

Također je 2007. godine postala glasnogovornica HDZ-a, što je bila sve do srpnja 2012. Sudjelovala je, kao članica Stožera HDZ-a, na parlamentarnim izborima 2011. godine, bila je voditeljica medijskog tima te glasnogovornica kampanje i članica stožera dr. Andrije Hebranga za predsjedničke izbore 2009. godine.

Na predsjedničkim izborima 2014. godine bila je članica izbornog stožera tadašnje predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović. Od 1. veljače 2016. do 25. svibnja 2018. godine obnašala je dužnost glasnogovornice Vlade Republike Hrvatske. Od 1. prosinca 2019. godine zastupnica je u Europskom parlamentu.

image

Sunčana Glavak

Damir Krajač/Cropix

Karlo Ressler, HDZ

Rođen je 26. prosinca 1989. u Zagrebu, a zastupnik je u Parlamentu EU od 2019. godine. Ressler je član HDZ-a od 2009. godine, a stranački angažman počeo je u temeljnom ogranku "Antun Bauer". Aktivno je sudjelovao u dvije pobjedničke europske kampanje HDZ-a 2013. i 2014. te u kampanjama za parlamentarne izbore. Od prosinca 2017. do svibnja 2018. vodi radnu skupinu za izradu novog i modernog Statuta HDZ-a.

Na prijedlog Mladeži HDZ-a i HDZ-a Grada Zagreba, Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a imenovalo ga je nositeljem liste HDZ-a za europske izbore 26. svibnja 2019. godine. U Europski parlament izabran je s 52.309 glasova. U devetom sazivu Europskog parlamenta djelovao je u Odboru za proračune (BUDG) i Odboru za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE). Također, član je Izaslanstva za odnose s Narodnom Republikom Kinom (D-CN) i Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Albanije (D-AL). Oženjen je odvjetnicom, a inače je posinak Vladimira Šeksa.

image

Karlo Ressler

Damir Krajač/Cropix

Davor Ivo Stier, HDZ

Rođen je 6. siječnja 1972. u Buenos Airesu (Argentina) gdje je završio studij političkih znanosti i međunarodnih odnosa na Papinskom katoličkom sveučilištu Argentina (VSS - diplomirani politolog). U Hrvatsku se vratio 1996. godine na poziv Ministarstva vanjskih poslova, nakon čega je radio u hrvatskim veleposlanstvima u Washingtonu i Bruxellesu, a do 2009. godine bio je savjetnik predsjednika Vlade Ive Sanadera za vanjsku politiku.

Zastupnik u Europskom parlamentu bio je od 2013. do 2014. godine, a od 2011. i 2013. godine bio je zastupnik u Saboru gdje je istodobno vršio dužnost potpredsjednika Odbora za vanjsku politiku. U travnju 2013. godine Stier je izabran za zastupnika u Europskom parlamentu s 5,75 posto osvojenih glasova.

Na prvim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanima u travnju 2013. Stier je dobio 14.005 glasova na listi HDZ-ove koalicije. Na drugim izborima za Europski parlament u Hrvatskoj održanima u svibnju 2014. godine, Stier je ponovno osvojio mandat s 26.432 glasa kao kandidat na listi HDZ-ove koalicije.

image

Davor Ivo Stier

Damir Krajač/Cropix

Nikolina Brnjac, HDZ

Rođena je u Karlovcu 11. srpnja 1978. godine, a profesorica je, doktorica tehničkih znanosti i političarka. U posljednjem mandatu HDZ-a bila je ministrica turizma i sporta u službi od 23. srpnja 2020. godine. Diplomirala je i doktorirala na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Akademsko zvanje doktorice tehničkih znanosti stekla je 2009. godine obranivši doktorsku disertaciju pod naslovom "Identifikacija relevantnih kriterija za definiranje mreže intermodalnih terminala". U znanstveno zvanje znanstvene suradnice izabrana je 2009. godine, a u znanstveno-nastavno zvanje docentice izabrana je 2010.

Od tada predaje na Fakultetu prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Brnjac je bila aktivno uključena u kampanju za parlamentarne izbore u rujnu 2016. godine te je sudjelovala u radu raznih odbora HDZ-a. Na listi HDZ-a sudjelovala je na izborima za Europski parlament održanim 26. svibnja 2019. te na izborima za Hrvatski sabor održanima 5. srpnja 2020.

image

Nikolina Brnjac

Damir Krajacč/Cropix

Željana Zovko, HDZ

Rođena je u Mostaru 25. ožujka 1970. godine, a bivša je veleposlanica BiH u Francuskoj, Španjolskoj i Italiji te zastupnica u Europskom parlamentu iz redova HDZ-a.

Zovko je 90-ih studirala francuski jezik u Londonu, a nakon povratka u BiH 1999. godine, angažirana je kao predstavnik za odnose s javnošću Ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića. Od 2004. do 2008. godine bila je veleposlanica BiH u Francuskoj, a od 2008. do 2011. veleposlanica iste države u Španjolskoj.

Od 2012. do 2015. godine bila je savjetnica za vanjske poslove predsjednika Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Vjekoslava Bevande. Sudjelovala je na izborima za Europski parlament 2013. godine kao 7. na listi HDZ-a, međutim tada nije postala zastupnica. Nakon što su 2016. godine Andrej Plenković i Davor Ivo Stier podnijeli ostavke na zastupničke dužnosti u Europskom parlamentu, Zovko je preuzela dužnost zastupnice u Europskom parlamentu.

image

Željana Zovko

Saša Burić/Cropix

Dubravka Šuica, HDZ

Rođena je u Dubrovniku 20. svibnja 1957. godine. Šuica je potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, bila je i gradonačelnica Dubrovnika u razdoblju od 2001. do 2009. godine, a u tri mandata izabrana je za zastupnicu u Saboru. 2013. godine prvi je put izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu.

U svibnju 2014. ponovno je izabrana za zastupnicu u Europskom parlamentu na mandat u trajanju od pet godina. Šuica je članica HDZ-a od 1990. U listopadu 2012. izabrana je za potpredsjednicu zajednice žena EPP-a, a tu dužnost obnaša i danas. U travnju 2013. izabrana je za zastupnicu u Europskom parlamentu.

U srpnju 2019. godine izabrana je za prvu potpredsjednicu Kluba zastupnika EPP-a u Europskom parlamentu. U rujnu 2019. godine imenovana je za hrvatsku povjerenicu u Europskoj komisiji, nakon čega joj je dodijeljen portfelj Demokracije i demografije i položaj potpredsjednice Europske komisije.

image

Dubravka Šuica

Damir Krajač/Cropix

Biljana Borzan, SDP

Rođena je Osječanka, u Osijeku je završila osnovnu i srednju školu i Medicinski fakultet. Prvi posao bio joj je u Domu zdravlja Osijek, gdje je specijalizirala medicinu rada i sporta.

U SDP-u je od 1999. godine. Na parlamentarnim izborima 2007. izabrana je za saborsku zastupnicu i od tada više ne radi kao liječnica.

Tri puta bila je kandidatkinja SDP-a za gradonačelnicu Osijeka.

Zastupnica je u Europskom parlamentu od 2013. godine, kada je prvi put izabrana. Za europarlamentarku izabrana je i na izborima 2014. i 2019. godine. Kao zastupnica u Europskom parlamentu najviše se bavi potrošačkim pravima s naglaskom na ujednačavanje kvalitete proizvoda u svim članicama Europske unije.

Obnašala je niz stranačkih dužnosti, od vođenja lokalnih organizacija do dužnosti potpredsjednice SDP-a.

image

Biljana Borzan

Damjan Tadić/Cropix

Predrag Fred Matić, SDP

Predrag Fred Matić rođen je u Požegi. Osnovnu i srednju školu završio je u Vukovaru, a na Pedagoškom fakultetu u Osijeku stekao zvanje nastavnika razredne nastave.

Dragovoljac je Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalid. Sudjelovao je u obrani Vukovara (branitelj s Trpinjske ceste), a nakon pada grada bio je zarobljen i odveden u devetomjesečno zatočeništvo u tri srbijanska koncentracijska logora.

Nakon rata radio je u Kabinetu načelnika Glavnog stožera OS RH, bio šef Ureda općih poslova i glasnogovornika GS OS. Bio je ministar branitelja u Vladi Zorana Milanovića. Od 2016. član je Glavnog odbora i član Predsjedništva SDP-a. U 8. i 9. sazivu Hrvatskog sabora bio je zastupnik SDP-a. U Europski parlament izabran je 2019. Posebno se ističe u aktivnoj borbi za rodnu ravnopravnost.

image

Predrag Fred Matić

Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Romana Jerković, SDP

Romana Jerković rođena je u Splitu, u Rijeci je diplomirala na Medicinskom fakultetu, a doktorirala je na Odjelu za biomedicinska istraživanja Instituta za biologiju na Sveučilištu u Padovi. Liječnica je, znanstvenica i pročelnica na Zavodu za anatomiju Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Članica je SDP-a od 1999. godine i trenutačno je članica Predsjedništva, a 2016. bila je predsjednica Glavnog odbora SDP-a. Saborska je zastupnica postala 2008. godine, a 2019. izabrana je u Europski parlament, gdje je članica Odbora za industriju, istraživanja i energetiku (ITRE) i zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI). Članica je Izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU i Albanije i Izaslanstva u Odboru za parlamentarnu suradnju EU i Rusije.

image

Romana Jerković Kraljić

Ronald Goršić/Cropix

Tonino Picula, SDP

Tonino Picula rođen je u Malom Lošinju, a osnovnu i srednju školu završio je u Šibeniku. Diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bio je branitelj u Domovinskom ratu, a u SDP-u je od njegovih početaka.

U Vladi Ivice Račana bio je ministar vanjskih poslova. U njegovu je mandatu potpisan Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i predan zahtjev za članstvo u EU. Bio je predsjednik Glavnog odbora i član Predsjedništva SDP-a. Od 2000. godine bio je biran za zastupnika u Saboru, a od 2013. godine zastupnik je u Europskom parlamentu.

Bio je voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a, a bio je i voditelj promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u Moldaviji (2010.), Kazahstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.).

image

Tonino Picula

Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Gordan Bosanac, Možemo!

Gordan Bosanac, kandidat Možemo!, inženjer je fizike s magisterijem Škole za javne politike pri University College London. Izgradio je karijeru na temama LGBT prava, migracija, vladavine prava i sigurnosti s fokusom na odnos sigurnosti i ljudskih prava, a bio je i član Vijeća za nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija.

Bavio se politikama EU, ponajviše u okviru pristupanja Hrvatske u EU i bio je uključen u mnoge inicijative vezane za unapređenje politika EU u domeni vladavine prava. Sudjelovao je u izradi tzv. mehanizma uvjetovanja kojim se danas omogućava blokirati novac EU onim članicama koje krše vladavinu prava.

Radio je na politikama EU vezanima za migracije koji je od slučaja stradale djevojčice Madine rezultirao monitoringom mehanizma kršenja ljudskih prava na vanjskim granicama EU. Važnim smatra politike međunarodne razvojne suradnje EU jer EU jedna od najvećih donatorica u svijetu koja velik novac usmjerava u zemlje tzv. globalnog juga.

U Europarlamentu posvetit će se, između ostalog, politikama migracija, zelene tranzicije i socijalne pravde te vanjske i sigurnosne politike EU za koje smatra da će biti jedne od dominantnijih politika.

image

Gordan Bosanac

Tom Dubravec/Cropix

Stephen Nikola Bartulica, Domovinski pokret

Saborski je zastupnik Domovinskog pokreta, predsjednik saborskog kluba i međunarodni tajnik strane, u nju je ušao 2020. Dulje od deset godina javno djeluje kao konzervativni intelektualac, povezan sa stavovima Katoličke crkve, član je Opus Deija, a doktorirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu. Bartulica je rođen 1970. godine u St. Josephu, u američkoj saveznoj državi Missouri, u obitelji hrvatskih doseljenika.

Tamo je na Sveučilištu Missouri-Colombia diplomirao politologiju, a onda je 1992. napustio SAD i preselio se u Hrvatsku u vrijeme rata. Ubrzo se zaposlio u Ministarstvu vanjskih poslova, a bio je tada suradnik Hrvatske izvještajne službe (HIS) u vrijeme kada je njome upravljao Miroslav Tuđman, kako je sam rekao.

Od 2010. bio je savjetnik za vjerska pitanja predsjednika Ive Josipovića te profesor na Hrvatskom katoličkom sveučilištu. Osnovao je udrugu Centar za obnovu kulture (COK) 2009. putem koje organizira razna predavanja konzervativaca, uz Vicu Batarela i Željku Markić bio je jedan od ključnih ljudi referenduma o ustavnoj definiciji braka, protivio se Istanbulskoj konvenciji i uvođenju spolnog odgoja u škole.

Prije ovih izbora otkrivena je nelogičnost u njegovim primanjima, lani je kupio kuću na otoku Prviću za 300.000 eura, iako on i supruga imaju 3697 eura primanja, rate kredita su mu 3562 eura, što znači da mjesec preživljava sa 135 eura.

image

Stephen Nikola Bartulica

Damir Krajač/Cropix
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. prosinac 2024 00:13