MILANOVIĆ U ČAKOVCU

‘Dužnosnici koji koriste APN su moralni šrot. Moj kredit? Još plaćam kamatu toj aždaji...‘

Predsjednik RH također je istaknuo kako je ministar obrane možda digao taj kredit kako bi državi nadoknadio štetu

Piše:

Objavljeno: 29. travanj 2023. 16:48

Zoran Milanović

Zeljko Hajdinjak/Cropix

Predsjednik države Zoran Milanović mišljenja je da se državni dužnosnici ne bi smjeli javljati za dobivanje subvencioniranih kredita poput posljednjeg slučaja ministra obrane te je istaknuo kako je možda Mario Banožić digao taj kredit kako bi državi nadoknadio štetu.

U subotu je u Čakovcu, gdje je bio na svečanoj sjednici Međimurske županije, na pitanje novinara koje je njegovo mišljenje kad državni dužnosnici koriste povlastice namijenjene građanima, poput APN-a, rekao kako je to "moralni šrot koji ovu zemlju dovodi do stanja hrđanja".

"Hoćeš biti dužnosnik, to ne znači da, ako ti se upalila ta sretna lampica, možeš poharati sve što ti se nađe na putu i uzeti korist od svega. Ja samo mogu poručiti da je to Plenkovićev problem. Postoji jedna politička organizacija koja smatra da je sve to njihovo i da su na trenutak nedodirljivo plemstvo, a u drugom trenutku obični, mali, skromni građani koji se trebaju boriti za svoju zraku sunca, i to je to", izjavio je Milanović.

Istaknuo je kako možda Banožić digao taj kredit kako bi državi nadoknadio štetu.

"Možda je tih 100 tisuća eura podigao kao dio napora da državi vrati štetu koju je namjerno napravio s onim manipulacijama s najmom poslovnog prostora, a za što je podnesena kaznena prijava, koja godinu i pol dana stoji u DORH-u odnosno u Uskoku. Ali mogu samo poručiti da to nije dovoljno jer šteta je 400 tisuća eura, a još je tu prije svega kaznena odgovornost", izjavio je u Čakovcu predsjednik države.

Na novinarsko pitanje pojasnio je kako je i na koji način on dobio kredit 2008. od privatne banke.

"To je bio kredit s kamatom od 6 posto i bila je to jesen 2008. godine. Banke su ‘fehtale‘ ljude da uzmu kredite i kad nekome date stvarno pravo hipoteke na stanu ili kući i to vrijedi 50 posto više prema procjeni banke, nego kredit koji sam podigao, vi mi ga ne biste dali - pojasnio je Milanović dodajući da su u to isto vrijeme HDZ-ovci dobivali kredite Hrvatske poštanske banke.

"To je inače bila banka u strašnim gubicima iz koje ih je izvukla moja Vlada, ali uredno, za državnog tajnika čije ime sad neću spominjati, ali koji je bio opjevani ministar financija do prije godinu dana, a tad samo državni tajnik, on je lijepo bio član nadzornog odbora po političkom položaju i za njega kamata 3 posto. Meni 6, njemu 3 posto. Njemu rata manja 1500 kuna mjesečno za isti kredit", rekao je Milanović.

Na dodatno novinarsko pitanje je li mu žao što je tad digao taj kredit, Milanović je odgovorio potvrdno.

"Meni je žao što sam uzeo taj kredit jer to nije bilo poslovno najmudrije. Nije me to upropastilo, ali danas bih drugačije, dignuo bih nešto manji kredit jer i dalje isplaćujem 600 eura svaki mjesec tog kredita, 650 točnije rečeno. I to s kamatom koja je pala strašno. I dalje mi je glavnica još 90 tisuća eura jer plaćam kamatu toj aždaji", rekao je Milanović.

Milanović najavljenu poreznu reformu ne smatra onom pravom

Najavljena porezna reforma, po kojoj bi se ukidanjem pojedinih nameta povećale plaće svih zaposlenih, predsjednik države Zoran Milanović ne smatra poreznom reformom, nego kaže da je to samo rezanje marginalnih stopa dok bi prava reforma bilo uvođenje linearne, odnosno jednake stope poreza za sve.

"Ovo su samo daljnje korekcije. Mi smo, recimo, smanjili marginalnu stopu. Dakle, to je stopa koja se naplaćuje na prihod preko nekog iznosa, preko 100 tisuća, za taj iznos preko 100 tisuća nečega stopa je 30, više nije 20 posto. Za sve ovo ispod je 20 posto. Taj princip u državi nismo nikad dirali. Tek kad tako nešto taknete možete govoriti o reformi. Niti sam ja bio reformator, a ovo je još manje", izjavio je predsjednik u Čakovcu gdje je bio na Danu županije.

Dodao je kako je to samo nastavak jednog trenda kojeg on osobno pozdravlja dok god država ima novaca da se financira. No upozorava da se ne smije miješati nešto što su korekcije s nečim tako dubokim, dalekosežnim i zahvatnim kao što bi bila reforma koja, mišljenje je Milanović, nije potrebna.

"Ne treba ni reforma lokalne i regionalne samouprave. Osim ako nećemo ići na pet regija od kojih će jedna biti Dalmacija. Već vidim pet dinastija u utrci za mjesto kralja i zlatne jabuke. Nisam za to. Ovo je ok kako sad funkcionira. Međimurje je Međimurje, PGŽ je PGŽ, Istra je Istra", mišljenja je Milanović.

Na novinarsko pitanje je li upoznao novog nadbiskupa Kutlešu, odgovorio je potvrdno dodajući da mu je iskreno čestitao i da je po njegovom mišljenju nadbiskup dosad u javnom prostoru djelovao vrlo odmjereno i korisno za Hrvatsku. Na pitanje očekuje li promjene u Crkvi, Milanović odgovara da nije crkvena osoba, ali da ipak ne očekuje promjene.

"Ne, Crkva je konzervativna organizacija. Prenagle promjene Crkvu mogu koštati opstanka, zato ih ne očekujem", izjavio je predsjednik ističući da mu je teško govoriti o tome jer to, naglasio je, nije njegov posao.

"Da ja sad kažem, ne znam, da se status žena treba promijeniti u Katoličkoj Crkvi, to onda više nije Katolička Crkva. Ali vidimo da te tendencije dolaze upravo iz njemačkog klera koji je najbrojniji, najbogatiji i koji je povijesno bio najopasniji. Od njih je krenula reformacija. Ako se nekaj zakuha, opet će biti u Njemačkoj. Tamo je snaga i silina", izjavio je Milanović.

Na pitanje kako komentira slučaj krivotvorenih covid testova nije previše govorio o toj temi - kratko je rekao da je dosta razgovora o covidu. Na pitanje je li se testirao, odgovorio je kako je stjecajem okolnosti koristio izraelske testove. (Hina)

‘Schmidtova odluka mogla bi biti opasna za Hrvate‘

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u subotu da bi odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, kojom je deblokirao formiranje vlasti u Federaciji BiH, dugoročno mogla biti "opasna" za Hrvate.

U petak je tijesnom većinom glasova izabrana nova vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH i probošnjačke grupacije koju predvodi SDP BiH. U oporbu je otišla glavna bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) koja je više mjeseci opstruirala formiranje vlade.

Deblokadu je dan ranije omogućio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donijevši odluku za koju je rekao da je jednokratna.

Odgovarajući na novinarska pitanja u Čakovcu, Milanović je rekao da je Schmidtova odluka možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije.

"Dugoročno, ako postane presedan, opasna je. Ne pomaže ako kažete ‘ali ovo se primjenjuje samo jednom‘", izjavio je Milanović.

Dodao je kako će Schmit jednoga dana otići iz BiH-a, ali će problemi u toj zemlji ostati.

Izbor nove vlade obilježile su optužbe iz SDA i bliskih organizacija da je Schmidt pogodovao Hrvatima.

To je prvi put da vlast u Federaciji BiH čine probošnjačke i građanske stranke sa sjedištem u Sarajevu sa strankama Hrvatskog narodnog sabora BiH i HDZ-a. (Hina)

Vezane vijesti