Dubrovački biskup Mate Uzinić u subotu je predvodeći misu na Dan hrvatskih mučenika u Udbini poručio kako su nam potrebni pravedni ljudi na svim razinama, pa i crkvenim jer će se jedino tako moći ići naprijed te upozorio da je u društvu najveći problem ortački kapitalizam, to što si mali krug ljudi namješta poslove na račun domovine i slobode.
„Trebaju nam ljudi pravedni, muškarci i žene podjednako, trebaju nam na svim razinama i u svim društvenim strukturama, pa i crkvenim, jer da ćemo jedino tako moći ići naprijed", istaknuo je u propovijedi na misi ispred crkve Hrvatskih mučenika dubrovački biskup te poručio neka svatko od sebe počne kako ne bismo zbog svoje nepravednosti postali uzroci izbrisanim generacijama.
„Budimo ljudi pravedni, kako ne bismo zbog svoje nepravednosti postali uzrok izbrisanim generacijama, a s izbrisanim generacijama i izbrisanom narodu, nego bi se i po nama nastavio ostvarivati Božji plan, a njegov plan nikad nije smrt nego je uvijek život", istaknuo je mons. Uzinić.
Spomen na izbrisana imena
Uz riječi da je Crkva hrvatskih mučenika nacionalno svetište svim žrtvama za katoličku vjeru te domovinu Hrvatsku, biskup Uzinić je uz mučenike i svece, Nikolu Tavelića, Marka Križevčanina, Alojzija Stepinca, te mnoge znane mučenike kroz povijest, u svojoj propovijedi posebno naglasio važnost mnogobrojnih bezimenih hrvatskih mučenika, kako one izginule u bitki s osmanlijskim osvajačima na Krbavskom polju, 9. rujna 1493. godine, u “predziđu kršćanstva” tako i znane i neznane sudionike svih hrvatskih ratova protiv različitih osvajača koji su uslijedili, pa i za žrtve posljednjeg Domovinskog rata.
Sve su žrtve jednako vrijedne i zaslužuju spomen, na ovom se mjestu želi ispraviti povijesna nepravda i progovoriti i o onim žrtvama o kojima se dugo moralo šutjeti, koje nisu imale glasa, rekao je Uzinić i ocijenio „da su upravo ta šutnja i neadekvatno suočavanje s totalitarizmima 20. stoljeća bili jedni od glavnih razloga što se na prostorima naše domovine i susjednih zemalja rodio još jedan stravičan rat, pa svim ranijim žrtvama moramo dodati i žrtve za našu slobodu, koje mnogi od nas poznaju“.
Kao primjer civilne žrtve izdvojio je patnje svećenika Zvonimira Matijevića, koji je umro prije nekoliko dana, a ranije je u Sarajevu svjedočio pred papom Franjom o svojim stradanjima, a ipak poručio „da od srca oprašta svima koji su mu nanijeli bol da im milosrdni Bog oprosti i da se obrate na put dobra, što je sama bit kršćanstva“.
Govoreći o nizovima imena zapisanim u Bibliji, rodoslovljima, Uzinić je rekao da je spomen hrvatskih mučenika zapravo spomen na izbrisana imena. „Danas slavimo i bezimene žrtve, mnogima su sa životima izbrisana i imena, iza svakog se imena nalazi osoba sa svojom poviješću, spomen na izbrisana imena, prekinuta rodoslovlja, onih koji su trebali biti rođeni, a nisu...“
„Zato bismo ovom promišljanju o izbrisanim imenima i prekinutom rodoslovlju trebali pridodati razmišljanja o sebi i svojoj generaciji, na žalost ponovno se događa brisanje imena, katastrofalni demografski podaci, prošle je godine u Hrvatskoj rođeno 1.151 dijete manje nego prethodne, da je više od 500 djece manje upisano u školu, da u 117 škola nije upisano ni jedno dijete, da se zatvorilo osam škola, a iz godine u godinu se povećava iseljenički val, cijele generacije se iseljavaju", rekao je, uz ostalo, biskup Uzinić.
Iznio je biskup Uzinić i podatak da u Njemačkoj živi više Hrvata nego u BiH, jednoj od domovina hrvatskog naroda, da samo 15 posto iseljenih Hrvata u Njemačkoj razmišlja o povratku, 65 posto kao motiv iseljenja navodi ekonomske razloge, ali da i 27 posto zbog kao motiv navodi političke razloge.
U društvu najveći problem ortački kapitalizam
Rekavši to biskup je citirao izjavu jednog političara, kojeg nije imenovao, a po citiranim riječima lako je zaključiti da se radi o Davoru Ivi Stieru, da je u našem društvu najveći problem klijentelizam, ortački kapitalizam, mali krug ljudi koji si namještaju poslove na račun domovine i slobode, te pozvao sve koji participiraju u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti da su dužni stvoriti sustav u kojemu se to neće moći događati.
"Bilo bi dobro da se svi nad tim zamislimo, a osobito oni koji participiraju u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti jer, bojim se, ni jedna od njih nije imuna na tu kritiku. A odgovorni su da tako ne bude i dužni stvoriti sustav u kojemu se to neće moći događati", rekao je biskup.
Osim toga Uzinić je uzrokom iseljavanja prozvao i „prepucavanje o ideologijama, iste one koje su svojevremeno izbrisale cijele nacije, a čak se i koriste da se pažnja ne bi obraćala na ono drugo, a to za posljedica ima ponovno brisanje imena i generacija hrvatskog naroda
„Vjerujem da u ovoj nesređenoj situaciji našeg društva koja truje ne samo naše odnose, nego i našu volju za životom u Hrvatskoj, kao demotivirajuće mogu pridodati i naše unutarnje svađe i prepucavanje oko istih onih ideologija koje su svojevremeno izbrisale cijele generacije. Sve ovo za posljedicu ima ponovno brisanje imena i generacija, a s imenima i generacijama i cijeloga našeg hrvatskog naroda, koji ovako ne može imati budućnosti, jer jedni napuštaju Hrvatsku, a drugi su, premda ostaju u Hrvatskoj, demotivirani da se u njoj otvore životu", upozorio je mons. Uzinić.
Na misi na Dan hrvatskih mučenika na žrtve ratova podsjetio je i gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, koji je rekao da je u teškom vremenu II. svjetskog rata, napose nakon rata, naš narod vapio Blaženoj Djevici Mariji, moleći da se vrate svi izgubljene, a da je taj vapaj aktualan i u našem vremenu.
„ Ima još puno onih koji traže svoje najmilije iz Domovinskog rata. Marijinom srcu izručujemo danas sve mučenike naše povijesti, sigurni da njihove žrtve nisu bile uzaludne, sve patnike sadašnjice, bolesne, nemoćne, siromašne, razočarane i nemoćne“, rekao je Križić na blagdan Male Gospe.
Na misi je sudjelovalo sedam biskupa, mnogobrojni svećenici i mnoštvo hodočasnika, među kojima i osobe iz političkog i javnog života, a misnom je slavlju prethodi tradicionalni Križni put s Krbavskog polja, od crkve sv. Marka Groba do Crkve hrvatskih mučenika.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....