DRŽAVNI TAJNIK KOJI UZ SVOJ POSAO ZARADI JOŠ DVIJE PLAĆE Željko Uhlir godišnje okrene 437 tisuća kuna i rekorder je po broju prijava za sukob interesa

Sudeći prema imovinskoj kartici od 19. veljače 2019. godine, koja se po zdravoj logici i uvriježenoj praksi još od Račanove Vlade podnosi za prethodnu godinu, Željko Uhlir, HNS-ov državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, zaslužuje titulu supermena među hrvatskim dužnosnicima, ali i rekordera prema broju prijava Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Otkad je postao dio političkog establishmenta uspio je, kao malo tko, ostvariti zavidnu sinergiju svoje dužnosničke i poduzetničke karijere: ujutro u Ministarstvu kreira zakone za područje građevinarstva, procjena nekretnina, najmova stanova, upravljanja projektima, popodne o istim temama predaje.

U slobodno vrijeme, ako takvo uopće postoji u nakrcanom rasporedu državnog tajnika, član je Hrvatske udruge za upravljanje projektima (HUUP), predsjednik Politehničkog društva vještaka i procjenitelja. Još stigne raditi, svjedoči imovinska kartica, i za tvrtku Feris usluge svog stranačkog kolege Srećka Ferenčaka koja se bavi projektiranjem i građevinarstvom - za što će uprihoditi mjesečnu apanažu od 2.640 kuna. Nije jasno kako, ali stigao je i recertificirati licencu senior projekt menadžera B razine, a 2016. postati i certificirani miritelj. Piše i stručne publikacije.

Željko Uhlir, vidi se jasno iz kartice, godišnje na svojem računu obrne 437.249 kuna, dakle - jedan radni dan državnog tajnika vrijedi 1.197 kuna! Ima toliko nekretnina da ih zaboravi sve i popisati, zbog čega ga je u svibnju Povjerenstvo kaznilo s tri tisuće kuna. Njegova imovinska kartica, osim što vrvi nemarnostima i zaboravom, obiluje honorarima od “edukativne djelatnosti” i otkriva da je predavačka karijera Uhlira dosegla zvjezdane visine ulaskom u Ministarstvo.

Borba na svim frontovima

Dok je 2013. godine, kad je bio zamjenik tadašnje ministrice graditeljstva Anke Mrak Taritaš, prijavio skromnih 12 tisuća kuna zarade od predavanja, sada prihodi iz tog izvora premašuju njegova godišnja primanja državnog tajnika. Od plaće koja mjesečno iznosi 15.876,01 kuna godišnje uprihodi 190.512 kuna, a od edukacije i ostalih poslova ukupno 246.737 kuna.

Sve to vrijeme Uhlir vodi borbu na svim frontama; svaki zakon koji je kreirao i branio u Saboru ili za njega tek lobira, navlači na njega sumnju da je u sukobu interesa. Njegov je mandat dosad rezultirao s ukupno sedam prijava Povjerenstvu, koliko smo uspjeli izračunati; za jedan slučaj, onaj da je izrađivao nacrt Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina kojim se predviđa osnivanje Visokog procjeniteljskog povjerenstva kojemu je postao predsjednik, ali nije primao naknadu, Povjerenstvo je odbacilo prijavu.

Darko Tomaš / Hanza Media

Željko Uhlir

Za neke je postupak pokrenut, neke se prijave još razmatraju. Zbog Prijedloga Zakona o komori arhitekata i komora inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju navukao je na sebe bijes četiri strukovne komore, arhitekata, inženjera strojarstva, inženjera građevinarstva i inženjera elektrotehnike. Udruženim snagama komore pišu premijeru Andreju Plenkoviću i apeliraju da se od zakona odustane. Zbog Zakona o procjeni i vrijednosti nekretnina zaratio je sa sudskim vještacima i procjeniteljima; neke od njih isprva je pozvao u radnu skupinu a onda ih, kako svjedoči Melita Bestvina, predsjednica Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja, s prvim kritičkim tonovima raspustio, a potom ljude koji su karijere posvetili toj struci i kojima je na početku suradnje priznao da o tome nema pojma, na kraju optužio za “nekompetentnost”, “dubinsko neznanje” insinuirajući im mutne poslove tvrdnjama kako on želi “smanjiti mogućnost manipulacija s nekretninama”. Nakon svađe s njima bio je prisiljen napustiti to društvo, a onda je osnovao svoje. Iza tog zakona ostalo je još mnogo repova - pokrenut je i postupak za ocjenu suglasnosti Zakona s Ustavom i međunarodnim ugovorom.

Zbog Zakona o najmu stanova Povjerenstvo je donijelo odluku o pokretanju postupka; sumnjiče Uhlira da je Zakon gurao zbog svojih osobnih interesa jer je njegov otac i sam suvlasnik dva stana u kojima žive zaštićeni najmoprimci.

Zbog posljednje dvije prijave Povjerenstvu, jedne u ožujku, jedne u kolovozu, otvoren je predmet pod brojem P-69/19, potvrdili su nam u Povjerenstvu. Obje optužbe imaju zajednički nazivnik: Uhlir je, tvrde, zlorabio svoju političku dužnost kako bi pogodovao interesima privatne udruge, HUUP-a, čiji je aktivni član, a nekoć i Nadzornog odbora. Jedna prijava obuhvaća i pomoćnicu ministra Maju Mariju Nahod. Terete ih da su prijedlogom Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje iz 2015. godine sami sebi povećali mogućnost stjecanja dodatnih prihoda koje ostvaruju preko HUUP-a i da tamo, između ostalog, rade kao predavači. No puno je bitniji dio prijave u kojemu se obrazlaže da zahvaljujući zakonskim rješenjima koje je favorizirao Uhlir HUUP ima astronomsku imovinsku korist.

Tim je Zakonom, ukratko, svim investitorima, javnim naručiteljima (gradovima, županijama, državi, javnim poduzećima...) nametnuta obaveza da imaju voditelje projekta, a u Hrvatskoj postoje samo dvije udruge koje imaju licencu izdavati certifikate. Jedna od njih je HUUP u kojoj je Uhlir aktivan od 4. travnja 2000. godine. Uhlirovim Zakonom je propisano da svi koji žele biti voditelji projekata moraju imati određeni broj ECTS bodova iz područja vezanih za upravljanje projektima ili međunarodnu priznatu ovjeru sposobnosti.

Zlatna meka

Uhlirov odnos prema zakonskim rješenjima, stoji u prijavama, unosi “opravdanu bojazan da on protivno članku 5. stavku 3. Zakona o sprečavanju sukoba interesa koristi javnu dužnost kako bi zaštitio interese privatne udruge, HUUP-a”.

HUUP-u je licenciranje zlatna meka: A razina certificiranja košta 15.000 kuna, B 11.250 kuna, C 7.500, D 3750. I potrebno ju je nakon četiri godine obnoviti pa će nanovo morati platiti tri tisuće, 2.250, 1500 ili 750 kuna. Uhlirovim zakonskim kreacijama HUUP treba zahvaliti što su mu se prihodi značajno vinuli, u dvije godine povećali su se 113 posto. Godine 2014. u HUUP-u su izbrojali 495.021 kuna prihoda, 2015. 663.653 kuna, a nakon donošenja Zakona 2015. poletjeli su na milijun i 56.960 kuna, a 2017. i 2018. vrtjeli se oko 750.000 kuna. Izvještaj za 2017. otkriva 66-postotni rast broja certificiranih voditelja projekata; 2014. izdali su ih 647, a u 2016. skočili su na 1072.

Zakonski novum voditelja projekata koji zarađuju po projektu 1-2 posto vrijednosti investicije osigurava vrtoglave zarade. Lider je izračunao iznose plaćene voditeljima projekata u konkretnim slučajevima; u projektu gradnje komunalne infrastrukture i odvodnje voda na Krku, teškom 511 milijun kuna, voditelj projekta inkasirao je osam milijuna kuna; u projektu aglomeracije Varaždina, vrijednom 684 milijuna kuna, pripalo mu je 6,9 milijuna kuna; a od aglomeracije Rijeke od 1,7 milijardi kuna, na račun voditelja projekta otišlo je 23 milijuna kuna!

Podnositelji prijave upozoravaju da je Uhlir pogodovao interesima HUUP-a u kojemu je bio član Nadzornog odbora od 2015. do lipnja 2018. godine. Doduše, tu će činjenicu Uhlir u imovinskoj kartici, koju je zakonski morao ispisati 16. ožujka 2016. godine, kad mu je istekao mandat zamjenika ministrice, zatajiti. Preskočit će je i u kartici od 21. ožujka 2017. a prvi put priznati u kolovozu 2017. - navodeći da je član nadzornog odbora, a iduće godine, 26. lipnja 2018., prijavio je promjenu - više nije u NO nego samo član. Taj je podatak diskutabilan. Iz maila predsjednika HUUP-a Mladena Radujkovića koji je poslao članstvu, osim što se vidi kakav značaj Uhlir ima za HUUP, vidi se i da je Uhlir u vrijeme kad je pisao karticu i tvrdio da više nije član NO, 26. lipnja 2018., još uvijek bio u NO. U njemu Radujković piše da je “član NO Uhlir radi prezauzetosti s redovnim poslovima dao ostavku na člana NO HUUP-a... Pokušali smo pronaći način da on ostane na dužnosti, s time da se više pomogne u pripremi svih informacija i podloga koje koriste članovi odbora u svojem radu. Nažalost, obim slobodnog vremena nije mu omogućio ostanak pa je predsjedništvo 24. srpnja 2018. prihvatilo ostavku”.

Nema reformi

Uhliru samom nije sporno što je isprva prešutio svoju ulogu u HUUP-u. Iako smo mu postavili konkretno pitanje, točan datum kad je postao i prestao biti član NO, na njega nije odgovorio, ali je otpisao kako sve do našeg upita nije ni znao da je tema na Povjerenstvu vezano uz Zakon o poslovima i djelatnostima jer nije zaprimio nikakvu službenu obavijest. Napomenuo je da “prijavu protiv dužnosnika može podnijeti svatko i anonimno, a tekst prijave ne mora biti istinit. Postoji procedura odlučivanja na Povjerenstvu. Ovo što vi navodite nije istina, jer ne radim kao predavač za HUUP, niti sam ikada radio. S obzirom na to da se radi o neprofitnoj udruzi i da djelovanje u takvim udrugama nije zabranjeno za dužnosnike, a nije niti propisana obveza navođenja funkcije u udruzi, nisam isto navodio”.

Autori prijave opominju kako je Uhlir kao član NO HUUP-a, čiji prihodi izravno ovise o zakonskom rješenju državnog tajnika Uhlira za voditelje projekata, morao tražiti mišljenje od Povjerenstva. No, Uhlir to nije učinio.

Darko Tomaš / Hanza Media

Predrag Štromar i Željko Uhlir

“Imajući na umu da je dužnosnicima sukladno članku 7. ZSSI-a zabranjeno koristiti položaj dužnosnika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili povezane osobe, neku povlasticu ili pravo ili na drugi način interesno pogodovali, držim da je nužno ispitati je li dužnosnik Uhlir pridonio probitku HUUP-a...”, stoji u prijavi.

Sam Uhlir optužbe odbacuje. Kaže “kako s obzirom na to da se rade promjene zakona, jasno je da postoje interesne skupine kojima neke promjene ne odgovaraju i ne biraju sredstva da diskvalificiraju osobe koje rade na promjenama. To je već odavno poznato, i ako se podlegne takvim pritiscima onda u društvu nema reformi. Nadam se da ste i vi kao novinarka toga svjesni”.

Povjerenstvo na temelju tri neanonimne prijave istražuje aferu sa Zakonom o najmu stanova u kojoj je na svjetlo dana izbila činjenica da je njegov otac Krsto Uhlir suvlasnik minimalno dva takva stana, u Primorskoj ulici. Tek treba utvrditi je li Uhlir bio svjestan članka 5. ZSSI koji kaže da “dužnosnici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni ili probitak osoba koja je s njima povezana, niti biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost”.

Poznato je da se Uhlir i sam borio za povrat tri nacionalizirana stana u Kačićevoj i da obitelj ima kolekciju nekretnina; uz te stanove, poslovne prostore i garaže, tu je i trosobni stan od 75 kvadrata u Bleiweisovoj ulici - to je stan koji je Uhlir zaboravio prijaviti, dvosobni stan u Kukuljevićevoj na Britanskom trgu, kuću od 78 kvadrata na području Zaprešića, trosobni stan od 67,76 kvadrata u Primorskoj i dva mala. Nije teško predvidjeti da će se pred Povjerenstvom Uhlir braniti kako nije bio u sukobu interesa jer je njegov otac na vrhuncu afere, da bi eliminirao optužbe, svoje suvlasničke dijelove stanova u Primorskoj poklonio državi. Iako je od toga prošlo četrnaest mjeseci, Ministarstvo državne imovine još nije upisano u zemljišnim knjigama, premda tvrde da je ugovor između Krste Uhlira i njih potpisan.

U imovinskim karticama koje nedvojbeno svjedoče o zamahu edukacijske djelatnosti, Uhlir ne navodi tko ga plaća i za što. U kartici 19. veljače ove godine, kao i u tri prethodne, Uhlir je prijavio mjesečne prihode od Tehničkog veleučilišta, 7398,80 kuna, što bi na godišnjoj razini iznosilo 88.776 kuna te mjesečno 2640 od Ferenčakove tvrtke Feris usluga, dakle 31.680 kuna godišnje - ukupno 120.456 kuna.

Ferenčak, koji je Uhlira zaposlio kao savjetnika direktora kad je u veljači 2016. prestao biti zamjenik, bio je šokiran kad smo ga nazvali. “Kakve veze ja imam s Uhlirom? To mi je prvi glas da on dobiva plaću...”, čudio se Ferenčak.

Vanjski predavač

Jeste li vlasnik tvrtke registrirane za projektiranje i građenje, pitamo.

“Pa jesam! Ali Uhliru nisam dao niti lipe. Sad odmah zovem svoje računovodstvo”, odgovorit će Ferenčak i pola sata kasnije poslati SMS poruku koja pokazuje da je posao savjetnika direktora bio mizerno plaćen: “Bio je zaposlen u Feris uslugama od 1. veljače 2017. do 31.ožujka 2017. i u tom periodu imao je plaću od 2.640 kuna”.

Kad smo pitali jednog profesora na privatnom učilištu koliko i što vanjski predavač, ne spominjući konkretno ime, mora raditi da bi se na kraju godine mogao pohvaliti bilancom od gotovo 250.000 kuna prihoda od edukacije i savjetovanja, dobili smo ovaj odgovor: “Kod nas normalna satnica iznosi 500 kuna. Matematička računica pokazuje da bi taj netko da je plaćen kao i svi drugi trebao imati gotovo 500 sati predavanja godišnje, a to je nemoguća misija. Ili je dotični genij i najveći stručnjak na svijetu pa mu sat astronomski vrijedi, ili predaje četiri sata dnevno, ali to bi značilo da nikad nije na svom redovnom poslu”.

Željko Puhovski / CROPIX

Željko Uhlir

Satnica na TVZ-u kao državnoj ustanovi, neslužbeno saznajemo od tamošnjih predavača, nije veća od 120 kuna, pa Uhlir tamo nije mogao godišnje zaraditi više od osam tisuća kuna za 60 sati godišnje. Uhlir je tamo bio zaposlen u intermecu mandata zamjenika za vrijeme SDP-ove vlade i povratka u Ministarstvo, što mu je omogućeno političkim prevratom HNS-a na HDZ-ovu stranu. TVZ, prijavljeno na istoj adresi na kojoj je Uhlirovo Politehničko društvo vještaka i procjenitelja, pitali smo za što Uhlir prima iznos od 7398,80 kuna mjesečno, što predaje, na kojem je natječaju izabran, kolika mu je satnica. Iz dekanata je stigao odgovor u kojemu, ukratko, kažu da Uhliru uopće ne plaćaju mjesečne iznose.

Programirani kaos

“Radi se o redovnoj neto plaći koju je Uhlir primao kao zaposlenik TVZ-a u periodu od travnja 2017. do lipnja 2017. Uhlir je izabran u nastavno zvanje predavača na temelju javnog natječaja (siječanj 2016.). Nakon izbora bio je nositelj predmeta Pravni aspekti upravljanja projektima, radio je na pripremi akreditacije novog specijalističkog diplomskog stručnog studija, kao i ostale poslove nastavnika”, odgovorili su iz dekanata.

Valja napomenuti da je tijekom rada na ovoj temi, u petak, na web stranicama osvanula i nova Uhlirova kartica u kojoj, za razliku od prethodnih godina, navodi vremenski raspon za isplate pa tako dodaje da su one iz Ferisa i TVZ-a vezane uz 13. kolovoza 2017. To je također opet svađa s činjenicama - jer je državnim tajnikom postao 21. lipnja 2017. Ovo novo objašnjenje zarade zvuči kao bizarni i programirani kaos: nejasno je zašto u toj zadnjoj kartici koja bi se trebala odnositi na prihode 2018. pribraja nešto što je navodno zaradio 2017. i iste iznose provlači kroz četiri kartice. Uhlir poriče svoja primanja i tako ih tumači da možemo zaključiti da je opet pogrešno ispunio imovinsku karticu.

“Honorari koje navodite iz Ferisa i TVZ-a odnose se na kratak period od par mjeseci prije nego što sam imenovan državnim tajnikom, a što je sve vidljivo u mojoj imovinskoj kartici po datumima zapošljavanja. Dakle, ti honorari su prestali kada sam zaposlen u državnoj upravi. Moji honorari su transparentno prikazani i većinom se odnose na jednokratna predavanja po specijalističkim temama. Obratite pozornost na periode u kojima su prijavljena predavanja. Primjerice, prihodi u veljači 2019. godine znače da su podaci preuzeti iz računovodstva organizatora predavanja nakon godišnjeg obračuna za 2018. god. Ako je pet podataka za 2018. godine na manje iznose, znači da sam za tog organizatora održao jedno do dva predavanja u godini. Iz toga se vidi da sam, primjerice, u cijeloj 2018. god održao desetak predavanja. U 2017. godini su moja predavanja prikazana na drugačiji način. Osim toga, dio honorara odnosi se na stručne publikacije, a ne na predavanja”, uzvratio je Uhlir ignorirajući pitanje kako on sve to stigne kao državni tajnik.

Premda je notorno da dužnosnik ispisuje prihode u kartici za prethodnu godinu, Uhlir tvrdi da su to stari podaci. Ne zna se što je gore: prihodi koje ne može objasniti ili nesposobnost da ispuni imovinsku karticu. Ako je točno da su podaci stari, a to tek treba utvrditi Povjerenstvo, to znači da bi javnost trebala povjerovati da državni tajnik zna što radi kad kreira složene zakone s dalekosežnim posljedicama na sve velike pothvate u Hrvatskoj - a ne zna ispuniti ni običnu imovinsku karticu.

Na zahtjev odvjetnika Željka Uhlira, objavili smo ispravak teksta koji možete pročitati OVDJE.