SPORNI MODEL NAPLATE LUČKE TAKSE

DRŽAVNI HARAČ ZA KOJI NIJEDNA INSTITUCIJA NEMA OBJAŠNJENJE Kako je moguće da različite osobe za potpuno istu uslugu plaćaju radikalno drugačije iznose

Suprotno praksi u drugim vidovima transporta, pristojba za upotrebu obale - kolokvijalna lučka taksa - u Hrvatskoj nije fiksna, već se plaća kao postotak cijene karte.  A nitko niti ne zna objasniti zašto?
 HANZA MEDIA

Jedan putnik kupuje trajektnu kartu Jadrolinije od Splita do Staroga Grada na Hvaru koja u jednom smjeru košta 47 kuna. Drugi putnik ide istim trajektom, samo što on sa sobom prevozi i svoj osobni automobil dulji od pet metara. Njegova karta stoji 635 kuna. U obje karte je uključena i lučka taksa, pristojba za upotrebu obale. Za prvog putnika ona iznosi 2,76 kuna. Drugi putnik mora platiti 38,28 kuna takse. Naime, ona nije fiksna, nego iznosi 6 posto u odnosu na iznos karte. U prijevodu to znači da što je veća cijena karte, to se plaća i veća taksa, bez obzira na to što je usluga koju luka pruža ista. Ipak, ako ste, recimo, turist koji koristi međunarodnu putničku liniju ili, recimo, kruzer, onda je taksa fiksno propisana za svaku vrstu karte. Primjerice, na međunarodnim linijama taksa za jednog putnika iznosi 12 kuna, dok je za osobni automobil 12,5 kuna. Zašto je to tako?

U Pravilniku o visini lučkih pristojbi u lukama otvorenim za javni promet županijskog i lokalnog značaja od Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije stoji kako se pristojba za upotrebu obale za brodove koji obavljaju javni pomorski prijevoz određuje prema ukrcanom putniku i vozilu, odnosno postotak od iznosa putne isprave za brodove u lokalnom putničkom prometu. Ovaj prvi dio “ukrcani putnik i vozilo” odnosi se na međunarodni promet i lokalne putničke linije koje nemaju koncesiju od Agencije za obalni linijski pomorski promet. U njihovoj tablici čitko i precizno stoji da putnik za međunarodni promet plaća naknadu od 12 kuna, dok onaj od lokalnog prometnika 7,5 kuna. Onda dolazimo do jedne napomene koja kaže da brodovi s državnom koncesijom za linijski promet plaćaju pristojbu za uporabu obale u iznosu od 6 posto od obračunate putne karte po putniku. Tu spadaju Jadrolinija, MB Kapetan Luka te svi ostali koncesionari. Opet se vraćamo na ono prvo pitanje: Zašto?

Tako piše u pravilniku

- Ne znam zašto, tako piše u pravilniku. To je nama direktan prihod za Lučku upravu koji nam plaćaju tvrtke s koncesijom - rekli su iz Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije. Taj pravilnik na koji su se pozvali je Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načina plaćanja veza, uvjeta korištenja te određivanja maksimalne visine naknade te raspodjele prihoda koji je napisalo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Pitali smo još nekoliko županijskih lučkih uprava, ali nijedna nije ponudila adekvatan odgovor. Svi su se pozvali na famozni pravilnik. Ipak, u Jadroliniji su bili malo više rječiti oko obveze plaćanja takve takse.

- Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture donijelo je 2007. godine Pravilnik o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načina plaćanja veza, uvjeta korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Stoga je Jadrolinija, sukladno Pravilniku, dužna platiti taksu u iznosu od 6% na naplaćeni iznos karte. Dosad nismo zaprimili žalbu na visinu lučke takse. Možda je Ministarstvo koje je donijelo Pravilnik zaprimilo žalbu, no s time nismo upoznati - rekli su iz Jadrolinije Rijeka. U Jadroliniji su nam ujedno poručili da Agencija za obalni linijski pomorski promet propisuje sva pravila i uvjete održavanja pojedine linije, kao što je red plovidbe, cijene karata te vrstu i potrebne kapacitete brodova. Nazvali smo Agenciju, ali oni nisu imali odgovor na pitanje zašto se obračunava postotak, a ne fiksna cijena. Za sada smo samo dobili odgovor na pitanje tko stoji iza propisivanja te pristojbe, ali ne i zašto. Ostalo nam je još samo jedno mjesto za dobivanje odgovora. Pitali smo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, ali nismo došli ništa bliži odgovor. Štoviše, ponovio nam se odgovor koji smo dobili od Jadrolinije Rijeka, samo u duljem obliku.

“Iznos pristojbe za upotrebu obale propisan je Prilogom I. koji čini sastavni dio Pravilnika o kriterijima za određivanje namjene pojedinog dijela luke otvorene za javni promet županijskog i lokalnog značaja, načina plaćanja veza, uvjeta korištenja te određivanja maksimalne visine naknade i raspodjele prihoda. Navedenim Prilogom I. Pravilnika propisana je naknada i iznos naknade za međunarodni (linijski) putnički promet i lokalni putnički linijski promet - poručili su iz Ministarstva.”

I drugi dio odgovora koji se odnosi na Agenciju za obalni linijski pomorski promet također je isti. Samo dulji.

“Javni obalni linijski putnički promet kojim se povezuju hrvatski otoci s kopnom i otoci međusobno je od strateškog značaja za RH i odvija se temeljem ugovora o javnoj usluzi. Sve elemente takvog ugovora, kao što su karakteristike broda, učestalost, plovidbeni red te uključujući i cijenu usluge utvrđuje Vlada, odnosno Agencija za obalni linijski pomorski promet. Upravo stoga svi elementi koji utječu na ugovor o javnoj usluzi, a to je i lučka tarifa, moraju biti utvrđeni propisom. Jednako tako država osigurava subvenciju za neprofitabilne linije. Za razliku od te vrste prijevoza međunarodni prijevoz odvija se na čistoj tržišnoj osnovi, ne podliježe režimu ugovora o javnoj usluzi pa stoga i tarife u lukama za tu vrstu prijevoza određuje Lučka uprava vodeći se načelima konkurentnosti luke”, kažu iz Ministarstva. Ipak, ranije smo zaključili da Agencija ne zna odgovor na to pitanje.

Pitajte ministarstvo

Kada pogledamo u nebo, tamo je drugačija situacija. Naime, sukladno zakonskoj regulativi, zračne luke su usluge dužne pružati po nediskriminirajućim uvjetima, svim korisnicima po istoj cijeni, odnosno svim putnicima svih prijevoznika za istu cijenu sukladno cjeniku. Na aerodromu će svi putnici dobiti istu taksu, bez obzira bili oni poslovna ili ekonomska klasa, koštala njihova karta 1800 kuna ili su je na akciji kupili za 500. Taksa je za putnike ista. U Zračnoj luci Zagreb za međunarodni putnički servis ona iznosi 17 eura, za domaći putnički servis 7,50 eura te za transferni putnički servis 4 eura, a tranzitni putnici i djeca do 2 godine oslobođeni su plaćanja takse. Cijena se zna i ne mijenja se bez obzira na to putuje li putnik u SAD ili u Sloveniju.

- Budući da je riječ o regulativnim taksama po putniku, cijena je ista te klasa putovanja, bila ona ekonomska ili business, ne utječe na visinu takse - poručili su iz Međunarodne zračne luke Zagreb. Na pitanje zašto je to tako, nisu se samo pozvali na neki pravilnik, nego su ga objasnili.

- Cjenik usluga u zračnom prometu u suglasnosti je sa Zakonom o zračnom prometu i Pravilnikom o aerodromskim naknadama, a njegove izmjene i dopune provode se u skladu s poslovnom politikom Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. s naglaskom na konkurentnost zagrebačke zračne luke s ostalim zračnim lukama u regiji - rekli su iz Međunarodne zračne luke Zagreb.

Na kraju svega došli smo do zaključka da se lučka taksa mora plaćati jer tako kaže Pravilnik. Odgovor zašto nam nije nitko mogao ponuditi. Ono što je sigurno jest da tako piše u Pravilniku.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. studeni 2024 17:12