DRŽAVNA REVIZIJA OTKRILA KAKO TROŠIVLADA Više nego što bismjeli i to bez kontrole

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukure u četiri je godine potrošilo više od pola milijuna kuna na najam poslovnog prostora na otoku Rabu koji uopće nisu koristili - otkriva nalaz Državne revizije koja je u 2012. pročešljala poslovanje svih 20 ministarstava te za njih 13 dala uvjetno mišljenje.

Ministarstvo pomorstva prostor od 178 metara četvornih unajmilo je od Hrvatske pošte 2009. godine, a u travnju prošle godine, kada je ministar postao Siniša Hajdaš Dončić, odlučili su u preuređenje nekorištenog prostora uložiti još 1,36 milijuna kuna! Međutim, zauzvrat nisu tražili umanjivanje cijene zakupa, niti su proveli postupak javne nabave, pravdajući se da im se jako žuri kako bi radovi bili dovršeni već u srpnju. To je Državna revizija okarakterizirala kao poslovanje koje nije u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja. Ministarstvo sada čeka da im Državni ured za upravljanje državnom imovinom odobri aneks ugovora kojim se smanjuje najam i ugovor produljuje na 10 godina, a poslovni prostor koristi Lučka kapetanija na Rabu.

Pogledajte fotogaleriju - Koliko i na što troše ministarstva

Ovo je samo jedan od upečatljivijih detalja iz iscrpnih izvješća revizije koji smo otkrili proučavajući dokumentaciju. Ono što je zajedničko gotovo svim ministarstvima jest da ni danas nemaju funkcionalne sustave unutarnje kontrole, ne provode postupke javne nabave, na vanjske suradnike troše više nego što bi smjeli (rekorder je Ministarstvo pravosuđa sa 8,8 posto troška iz proračuna, a dopušteno je dva posto), ne naplaćuju svoja potraživanja, a za potpore i poticaje koje daju ne prikupljaju dokaze od korisnika da je novac poreznih obveznika namjenski potrošen.

Specifični problemi

Uz to, neka ministarstva imaju i specifične probleme. Tako je, primjerice, Državna revizija otkrila da se u Ministarstvu turizma priča na mobitel bez ograničenja, što nije u skladu s njihovom internom Odlukom o korištenju službenih mobitela. Navodi se da je pomoćnik ministra Veljka Ostojića u jednom mjesecu 2012. godine potrošio čak 9508 kuna na surfanje internetom preko mobitela, a u većem broju slučajeva, kaže revizija, djelatnici su trošili na mobitel više od dopuštenog mjesečnog limita od 400 kuna.

Računovodstvo ne zna

Sve iznad tog limita trebali bi sami platiti, međutim, to se nije dogodilo nego im je Ministarstvo nadoknadilo troškove bez službenog odobrenja tadašnjeg ministra Ostojića. U Ministarstvu odgovoraju da se radi o prekoračenju kod tajnika kabineta ministra i savjetnika ministra, a da troškovi nisu napravljeni u privatne svrhe, već su vezani uz posao po nalogu ministra. Također, navode kako je u kolovozu 2012. jedan mjesečni račun pomoćnika ministra iznosio gotovo 10.000 kuna zbog pripreme turističke sezone.

U Ministarstvu pravosuđa pak također nisu racionalno trošili novac, pa su tako u 2012. kupili 375 kompleta novih odora za pravosudne policajce, a u 2013. planirali su nabaviti još 260 kompleta iako su na skladištu već imali zalihe. Odore su vrijedne 4,7 milijuna kuna, što predstavlja povećanje vrijednosti zaliha od čak 128 posto, odnosno veće su za 2,6 milijuna kuna. Revizija kaže da su evidentirali zalihe samo u centralnom skladištu, ne i u pomoćnom, zbog čega je došlo do tolikog povećanja.

“U cilju racionalnijeg i ekonomičnijeg trošenja sredstava treba utvrditi optimalne razine zaliha”, naložili su u Državnoj reviziji.

Budući da u sustavu pravosudne policije ima 1796 djelatnika, revizija zaključuje da čak 35 posto njih treba dobiti nove odore.

U Ministarstvu se pravdaju da računovodstvo za to uopće nije znalo.

Također, u 2012. isto je Ministarstvo moralo isplatiti 36 milijuna kuna naknade strankama za suđenje u razumnom roku, što predstavlja povećanje od osam posto s obzirom na 2011.

Brigu o trošenju sredstava ne vode ni u Ministarstvu kulture, otkrivaju revizori. Ministarstvo koje vodi HNS-ova Andrea Zlatar Violić proračunski novac daje za 46 korisnika niže razine i to za 19 arhiva, 20 muzeja i galerija i sedam drugih ustanova. Godišnje ovim institucijama daju 776,8 milijuna kuna, odnosno gotovo 92 posto ukupnih rashoda.

197 tisuća za parking

Međutim, velika većina tih korisnika uopće se ne nadzire pa se tako daje novac i onima koji ne dostavljaju propisana godišnja izvješća o poslovanju u prethodnoj godini i namjenskom utrošku doznačenih sredstava. Osim što ne vode brigu o onima koji troše novac građana, ne vode ni brigu o registru imovine. Koliko imaju umjetničkih djela, koliko imaju darovane imovine i koliko su vlastite imovine dali na posudbu, u ovom ministarstvu jednostavno - ne znaju.

Troši li se novac namjenski, ne znaju ni u Ministarstvu poduzetništva i obrta koje vodi Gordan Maras. Lani je to ministarstvo podijelio 54 milijuna kuna, a Državnoj reviziji zasmetalo je i to što Marasovo ministarstvo, iako je nadležno za državna ulaganja u Fondove gospodarske suradnje, nema nikakvu kontrolu nad njima. Ministarstvo se pravdalo da su im ruke vezane sustavom koji je osmislila Vlada Jadranke Kosor.

Sustav unutarnjih kontrola ne štima kod većine ministarstava, pa tako i kod Ministarstva zdravlja koje nema evidenciju svih svojih računalnih programa koje koristi. Njihova je vrijednost čak 101,7 milijuna kuna.

S druge strane, ministarstvo Rajka Ostojića sklopilo je i ugovor za nadogradnju e-aplikacija vrijedan 2,27 milijuna kuna, suprotno odredbama Zakona o javnoj nabavi.

Koliko se trošilo goriva i u kojem automobilu i tko je te službene automobile vozio, nemaju pojma u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Imaju 48 službenih automobila, za nabavu goriva u 2012. godini potrošili su 738,7 tisuća kuna, a za rezervaciju parkirnih mjesta u sjedištu Ministarstva svake godine plaćaju 197 tisuća kuna.

Ministarstvo socijalne politike i mladih, pak, nema ustrojenu glavnu knjigu za potrebe sastavljanja financijskih izvještaja pa tako financijske izvještaje sastavljaju ručnim zbrajanjem podataka bez ikakvih kriterija koji se uzimaju u obzir prilikom izrade takvih izvještaja.

Povećali plaće

Kontrole nema ni u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta koje vodi Željko Jovanović. Naime, obračun i isplata plaća za zaposlenike u osnovnim i srednjim školama uopće se ne kontrolira, kao ni naknade za prijevoz zaposlenika. Prema Kolektivnom ugovoru u 2012., povećane su plaće djelatnika u školstvu za 221 milijun kuna, što je porast od 3,3 posto u odnosu na godinu prije, dok su s druge strane plaće znanstvenih novaka smanjene za 3,1 milijun kuna. Povećane su i naknade za prijevoz zaposlenika za čak 45,8 posto od planiranog, odnosno ta stavka košta 245 milijuna kuna. Kasni se i s projektima gradnje škola, tako da još uvijek 7,2 posto učenika osnovnih škola pohađa nastavu u tri smjene, a od 73 škole, čija se gradnja financira zajmovima IBRD-a, kod 25 škola projekti nisu niti započeti.