Država se uplela u priču oko vrtića, promjene su velike: Cilj je povećati kapacitete i ujednačiti cijene

Država će se prvi put uključiti u financiranje redovitog poslovanja dječjih vrtića koje je dosad isključivo ovisilo o mogućnostima osnivača - gradova i općina, a pritom dovelo do enormnih razlika. Ministarstvo znanosti i obrazovanja u javnu je raspravu pustilo uredbu koja propisuje način utvrđivanja iznosa sredstava za fiskalnu održivost vrtića. Prvu financijsku injekciju od oko 19 milijuna eura za posljednja četiri mjeseca 2023. gradovi i općine trebali bi dobiti početkom rujna. Kako doznajemo, nije riječ o jednokratnoj mjeri, već trajnom modelu sufinanciranja.

Temeljem tih sredstava, potvrdili su u Ministarstvu, gradovi i općine moći će donijeti odluke o povećanju vrtićkih kapaciteta, većim primanjima zaposlenika, zapošljavanju novog kadra, ali i smanjenju iznosa cijene vrtića koju plaćaju roditelji.

Osam razreda

Ključan element po kojemu će lokalne samouprave dobivati iznos vezan je uz indeks njihove razvijenosti. Uredbom je predviđeno da najslabije razvijeni gradovi i općine dobivaju najviši iznos, i to 50 posto prosječne cijene smještaja u vrtićima na nivou Hrvatske po djetetu, dok bi najrazvijeniji, poput Zagreba, Splita, Zadra, Dubrovnika, Rijeke, Pule ili Varaždina, od države dobivali najmanji iznos - 6,25 posto. Indeks razvijenosti obuhvaća skalu od ukupno osam "razreda", pri čemu je prosječna ekonomska cijena vrtića u Hrvatskoj 2216 kuna (zadnji podatak iz 2022.), uz velika odstupanja po gradovima i općinama.

Po novome modelu, Zagreb bi iz državnog proračuna godišnje dobio oko 50 milijuna kuna, Osijek deset, Slavonski Brod osam, Vukovar sedam milijuna, a primjerice Sisak šest. Babinoj Gredi s lošim indeksom razvijenosti pripalo bi godišnje 50 posto po djetetu, odnosno milijun kuna za samo 74 vrtićka djeteta. Time će, objašnjavaju u Ministarstvu, dobiti više nego što su dosad ulagali, a riječ je o 730.000, pri čemu je roditeljska participacija iznosila visokih 43 posto.

Prema analizi Ministarstva, oko 90 posto gradova i općina sada ulaže ispod 20 posto svojih izvornih prihoda u predškolski odgoj.

Cilj uvođenja novog modela financiranja jest, kako je navedeno u obrazloženju Uredbe, osigurati dugoročnu održivost vrtića, posebice u slabije razvijenim jedinicama lokalne i regionalne samouprave. "U tu svrhu država će se u značajnijoj mjeri uključiti u financiranje predškolskog odgoja putem razvoja novog modela financiranja koji će uzeti u obzir fiskalne kapacitete osnivača i omogućiti održivost svih novih predškolskih programa", stoji uredbi, uz navod da će se na taj način djelomično utjecati i na priuštivost vrtića, odnosno iznos roditeljskog sufinanciranja.

Neujednačenosti

Sustav ranog i predškolskog odgoja dosad je bio u potpunosti decentraliziran i zapostavljen od države, što je dovelo do neujednačenosti obuhvata djece vrtićima, razlikama u kapacitetima, opremljenosti, cijeni koju plaćaju roditelji, kao i plaćama zaposlenika koje variraju od grada do grada odnosno općine. Sindikat radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) pritom godinama upozorava da niz gradova zaposlenicima u vrtićima isplaćuje plaću ispod zakonski definirane. Naime, osnovna zakonska plaća magistra predškolskog odgoja s godinom dana staža i položenim stručnim ispitom iznosi 1449,63 eura bruto, a prvostupnika predškolskog odgoja 1350,82 eura. U nizu slučajeva, tvrde u SRPOOH-u, to se ne poštuje. Po njihovim podacima, nižu plaću od zakonske imaju zaposlenici vrtića Drniša, Sinja, Velike Gorice, Samobora, Garešnice, Josipdola, Ogulina, Duge Rese, Koprivnice, Korenice, Orahovice, Slatine, Iloka, Vinkovaca, Imotskog, Vrgorca, ali i Poreča i Umaga, Buja, Novigrada, Ploča…

Svjesni razlika

S druge strane, najskuplju uslugu dječjih vrtića imaju gradovi i općine područja Krapinsko-zagorske županije, gdje je prosječni iznos 117 eura, a prema analizi Središnjeg ureda za demografiju i mlade, najniže iznose cijena vrtića bilježe oni u Virovitičko-podravskoj županiji s iznosom od 55 eura.

Kakvi se konkretni efekti mogu očekivati od jeseni?

- Uredba ima za cilj da se pomogne svim onim osnivačima koji se nisu odlučili graditi svoj vrtić ili dodatno povećati kapacitete jer su se bojali budućih troškova financiranja poslovanja, poput troška zaposlenih - odgovaraju u Ministarstvu. Kada je riječ o plaćama zaposlenika, ističu kako su svjesni razlika u plaćama, što najčešće ovisi o tomu drže li se osnivači odredbi zakona te o njihovu fiskalnom kapacitetu. - Ova dodatna sredstva će svim osnivačima olakšati situaciju za povećanje kapaciteta broja mjesta u vrtićima kao i unapređenja kadrovskog potencijala. Lokalna je odluka da li sredstva preusmjeriti na povećanje plaća ili osiguranje novih kadrova, primjerice pomoćnika ili stručnih suradnika - obrazlažu u MZO.

Na pitanje očekuju li da će dodatna sredstva uistinu rezultirati nižim iznosom roditeljske participacije odgovaraju: - Svakako, jer je to jedan od ciljeva. Ovim sredstvima bi se roditeljska participacija na razini Hrvatske trebala uravnotežiti kako bi se riješio paradoks da je roditeljska participacija veća u ruralnim područjima u odnosu na urbana središta.

Uredbom nisu obuhvaćena djeca u predškolskom programu ni privatni vrtići.