ZAGREB - Država na sebe preuzima otplatu dugova brodogradilišta u visini od čak 11,3 milijardi kuna, odlučila je danas Vlada uputivši u Sabor prijedlog zakona o uređenju prava i obveza brodogradilišta u procesu restrukturiranja.
Taj iznos, tvrdi ministrica financija Martina Dalić , predstavlja potencijalne obveze države koje je ona preuzela odobravajući jamstva škverovima za podizanje kredita kod banaka te će biti prenijete u javni dug. Koliko će točno od tog iznosa platiti porezni obveznici, u Banskim dvorima danas nisu znali reći, već su samo ustvrdili da će to ovisiti o prihvaćenim programima restrukturiranja brodogradilišta i vremenu završetka njihove privatizacije.
Ipak, ako se uzme u obzir da investitori koji su dosad iskazali interes za privatizacijom hrvatskih škverova nisu pokazali zanimanje i za preuzimanjem njihovim dugova, vrlo je vjerojatno da će cijeli iznos pasti na teret poreznih obveznika.
Osim prenošenja jamstava škverovima u ionako sve veći hrvatski javni dug, država škverovima oprašta i porezne dugove. No, koliko on iznosi, u Vladi danas nisu znali reći. Pritom treba imati u vidu da se on uvećava i za zatezne kamate.
Kada se tome pridoda i 8,1 milijardi kuna, koliko je država oprostila škverovima u postupku rješavanja pomorskog dobra, brojka od 20-ak milijardi kuna oproštenih škverovima ne djeluje pretjerano.
Zanimljivo je i da će škverovi, kažu u Vladi, nakon ovakva „čišćenja“ njihovih bilanci iskazati fiktivnu dobit. No, kako ona neće biti rezultat redovnog poslovanja tvrtki, nego računovodstvenog kemijanja, država škverovima neće naplatiti porez na dobit. U Banskim dvorima ističu kako ove mjere ne predstavljaju novu državnu potporu, te kako su ovi potezi nužni da bi se poslovanje brodogradilišta postavilo na održive tržišne temelje.
- Ovo je iznimno važan zakon. Mi činimo sve da brodogradilišta postavimo na noge, kako bi mogli poslovati sukladno tržišnim pravilima - poručila je premijerka Jadranka Kosor , objašnjavajući zašto novi zakon ide u hitnu saborsku proceduru.
Vlada je danas prihvatila i niz izvješća o izvršenju proračuna u prošloj godini, koja pokazuju da su ukupni rashodi u 2010. bili za 0,5 posto manji od plana. U 2010. je iskazan i manji proračunski manjak od planiranog, i to za milijardu kuna, ili 0,3 posto, pa je minus u državnoj blagajni dosegao 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), a ne 4,6 posto BDP-a, kako je bilo najavljeno.
U Banskim dvorima to objašnjavaju boljom naplatom proračunskih prihoda i racionalnijim upravljanjem državnim novcem. Iako se rezultatima proračunske računice za 2010. danas hvalila ministrica financija Martina Dalić, zanimljivo je da su ti rezultati ostvareni za vrijeme njezina prethodnika Ivana Šukera , koji je dzužnosti ministra financija razriješen na samom kraju prošle godine.
Premijerka Kosor zadovoljna je i ocjenama Svjetske banke o stanju hravtskoga gospodarstva, te je ponovila da se reforme u Hrvatrskoj provode.
Vesna Balenović: Kosor mora probleme rješavati ili mora otići
Iako je kao ključna tema današnje sjednice Vlade najavljeno treće izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovora o poglavlju 23 (Pravosuđe i temljena prava), ono je „prebačeno“ na zatvoreni dio Vladine sjednice.
Neugodno iznenađenje Vladi prije sjednice Vlade priredila je Vesna Balenović, predsjednica Udruge Zivždač, koja je ministrima dijelila letak pod naslovom „Kosor mora probleme rješavati ili mora otići“, te je istakla da se protivi zatvaranju pregovora u tom poglavlju pravne stečevine EU.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....