Država potiče imućne na kupnju auta, a nema za pomoć ugroženima

Svih ovogodišnih 14 milijuna kuna za subvencioniranje hibridnih i električnih vozila u ovoj je godini iskorišteno pa je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio da su sva sredstva potrošena. U ovom trenutku još nije poznato koliko su zahtjeva podnijele privatne osobe, a koliko pravne. Projekt subvencioniranja ovih automobila pokrenut je na zahtjev Europske unije, a razlog je smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Prošle godine za ovaj je projekt izdvojeno 15,5 milijuna kuna i kupljena su 323 hibridna i električna automobila. Na ukupnu masu benzinskih i dizel automobila teško je očekivati da je korištenjem nova 323 hibridna i električna automobila došlo do smanjenja zagađenja i da je postignut željeni rezultat.

Korisnija svrha?

Stoga je ispravno postaviti pitanje je li država ovaj novac mogla potrošiti korisnije. Prema nekim mišljenjima, Hrvatska je od Europske komisije trebala zatražiti izuzeće od ovog zahtjeva s obzirom na gospodarsku i socijalnu situaciju i ta sredstva utrošiti na poboljšanje socijalne slike ili poticanje zapošljavanja. Primjerice, 14 milijuna kuna, koliko će ove godine biti potrošeno na subvencije za automobile, jednako je izdatku za pomoć poplavljenim područjima u Slavoniji, a vijesti s terena govore da to nije dovoljno. Dakle, ta su se sredstva mogla usmjeriti za te potrebe.

Očuvanje okoliša

Naime, s obzirom na cijene hibridnih ili električnih automobila može se reći da država sufinancira skupe automobile, a krajnji je rezultat da njihovi vlasnici voze trendi automobile i upitna je njihova želja za očuvanjem okoliša. Tome u prilog govori činjenica da je prodaja hibridnih automobila bez poticaja minimalna i zanemariva.

Ovako ispada da država sufinancira bogate pojedince ili dobrostojeće tvrtke. I u mnogo bogatijim državama od Hrvatske postoji revolt protiv sufinanciranja skupih hibridnih i električnih automobila. Primjerice, u SAD-u pravo na subvenciju imaju i vlasnici Tesla automobile koji stoje i više od 120 tisuća dolara, što već izaziva revolt javnosti.

U Hrvatskoj, prema dostupnim cijenama, samo hibridni Toyota Yaris košta manje od 100.000 kuna. Sa subvencijama njegova je cijena 94.500 kuna. Za sve ostale automobile sa subvencijama treba izdvojiti od 130 do čak 983 tisuće kuna. Naravno, postoji i mogućnost kupnje automobila u inozemstvu. Tako, primjerice, netko može kupiti Teslu za 950.000 kuna i od države dobiti poticaj od 70.000 kuna.

Pa je sada realno postaviti pitanje je li u redu da država sufinancira osobu ili tvrtku sa 70 tisuća kuna koja je u mogućnosti za automobil izdvojiti više od 900 tisuća kuna.

Emisijska granica

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost projekt financira od trošarina na uvoz automobila, ekološkog poreza koji se naplaćuje pri registraciji automobila, taksi koje plaćaju obrađivači olupina, otpadnih guma, ulja itd. Pojedini autostručnjaci tvrdili su da bi veća korist bila da je država na listu subvencioniranih stavila i klasične benzinske automobile, čiji motori ispuhuju manje od 100 g/km Co2.

U odnosu na prošlu godinu pravila su malo izmijenjena te se hibridi potiču sa 30 tisuća kuna, plug-in hibridi sa 50.000 kuna, a električni automobili sa 70.000 kuna. Više nema emisijske granice od 100 g/km CO2. No, i dalje je ostalo isto to da ovi automobili dostupni na hrvatskom tržištu i uz državne subvencije spadaju u skupinu skupih auta.