Država će legalizirati 150.000 divlje izgrađenih objekata zbog 10 milijardi kuna i izbora!

ZAGREB - Marinini bageri utihnuli su još 2008. godine, baš na početku recesije, a odluke iz 2001. godine da ilegalna gradnja postane kazneno djelo malo se tko sjeća. Ne zato što nije uvrštena u zakon, nego zato što je samo nekolicina osoba zbog bespravne gradnje kazneno prijavljena.

Nekadašnja HDZ-ova vlada, u Europi poznata kao najstroža protivnica ilegalne gradnje, odjednom proživljava neočekivani obrat: od države koja je jedina u svijetu propisala da se ilegalni graditelji mogu i kazneno goniti, postat ćemo jedna od najslobodnijih država u sektoru graditeljstva.

Gotovo kao Turska

Možda ne poput Turske gdje se kuće doslovno smiju graditi na brdu pijeska, ali niti daleko od toga. - Noćna mora građana koji strepe za budućnost, a koji su u gradnju uložili znatna sredstva, tako će biti završena - rekla je premijerka Jadranka Kosor, najavljujući Zakon koji će omogućiti legaliziranje većine bespravnih zgrada!

Dakle, prema trenutačno dostupnim informacijama, legalizirat će se svi objekti koji nisu unutar nekog strogo zaštićenog područja prirode poput nacionalnog parka.

Noćna mora ilegalnih graditelja, ministrica graditeljstva Marina Matulović-Dropulić, smijenjena je, a umjesto nje postavljen je Branko Bačić koji će za dva tjedna pripremiti kontroverzni zakon. Je li razlog neočekivanoj liberalizaciji gradnje izborna godina ili punjenje državnog i lokalnih proračuna ili, što je najvjerojatnije - oboje ?

Naknade za dozvole

U svakom slučaju, država bi od tog pothvata mogla zaraditi i do deset milijardi kuna, jer bi se naknade za ishođenje dozvola kretale između 20 i 40 tisuća kuna po objektu. Procjenjuje se da se širom Hrvatske nalazi najmanje 150 tisuća bespravno sagrađenih objekata, ali neke spekulacije govore da taj broj prelazi i 250 tisuća objekata različite namjene, poput mostova, tunela, školskih i zdravstvenih zgrada.

Neki smatraju da bi država mogla biti zasuta tužbama svih ilegalnih graditelja kojima su bageri uništili domove ili vikendice. U Hrvatskoj je, naime, od 2004., kada je počela kampanja protiv ilegalne gradnje, pa do danas, srušen 3481 ilegalni objekt, dok ih je oko 25 tisuća legalizirano.

Sjetimo se samo mini revolucija na Viru gdje su ljudi tijelima sprečavali bagere, prijetili samozapaljivanjem, štrajkali glađu...

Opasna poruka

Nekima su kuće legalizirane, a nekima nisu. Kriteriji su ostali nejasni. No, odvjetnik Boris Makarović tvrdi da nema ništa od pravne zadovoljštine. - Što je bilo, bilo je. Ljudi kojima su srušene kuće nemaju osnovu za tužbu jer se rušenje obavljalo u skladu s tada važećim zakonom. Retroaktivno se novi zakon ne može primjenjivati - tvrdi Makarović. Drugo, ali ne manje bitno pitanje je što s ilegalnim zgradama koje su sagrađene na nestabilnom terenu.

Zadnjih smo godina svjedočili brojnim slučajevima urušavanja kuća sagrađenih na klizištima u podsljemenskoj zoni, Hrvatskom zagorju, Slavoniji... - Da, to će biti problem. Ako nečija ilegalna kuća koja bi se ovim zakonom legalizirala sklizne na susjednu kuću, ne vjerujem da će oštećeni moći okriviti državu koja je omogućila legalizaciju kuće na klizištu.

Oštećenik će morati sudskim putem dokazivati da se radi o klizištu i da je kriva država, što bi bilo teško. Neće biti lako sročiti zakon koji će uspjeti sve to uskladiti. Šalje se vrlo opasna poruka javnosti: gradi gdje hoćeš i što hoćeš, već će se nekako riješiti - upozorava Makarović.