POSLJEDICA KRIZE

DRAMATIČAN PAD NOVOROĐENE DJECE Hrvatska je lani izgubila 14.000 ljudi, a raspada se svaki treći brak!

Pad broja rođene djece mogu ublažiti samo aktivne mjere pronatalitetne politike, ističe dr. Akrap
 Goran Mehkek / Cropix

U proteklih godinu dana Hrvatska je izgubila 14.000 stanovnika. Samo prirodnim putem populacija je smanjena za 10.000 ljudi: lani je, naime, prema jučer objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku rođeno 41.771 dijete, a umrlo je 51.710 osoba.

Istovremeno, iz Hrvatske se iselilo 12.877 ljudi, a u Hrvatsku se uselilo njih četiri tisuće manje, odnosno 8959. Hrvatska stoga, prema procjenama DZS-a, sada ima 4,267 milijuna stanovnika.

Prirodnim putem, odnosno zbog toga jer se redovno, iz godine u godinu, u Hrvatskoj manje djece rađa nego što ljudi umire, u posljednjih 15 godina (od 1998. godine) Hrvatska je izgubila čak 133.325 stanovnika, odnosno cijelu jednu Krapinsko-zagorsku županiju ili dva grada Zadra!

I nema naznaka da bi se situacija mogla promijeniti: samo u prva četiri mjeseca ove godine broj umrlih veći je za 5395 od broja rođenih!

Dobra je vijest što je lani zaustavljen galopirajući trend pada broja rođene djece i pada broja sklopljenih brakova, koji su usko vezani uz broj rođene djece, jer se u Hrvatskoj gotovo 90 posto djece rađa u braku. Od početka krize, naime, i broj brakova i broj rođene djece bio je u stalnom padu, a istovremeno je broj razvoda bio u značajnom porastu.

Tijekom 2012. godine nije došlo do bitnog oporavka, situacija je negdje na razini one iz 2011., no barem je zaustavljen pad.

Pad bio posljedica krize

- Ovaj je pad posljedica krize, pali smo vrlo nisko i očekivalo se da ćemo se sada zaustaviti. Međutim, to zaustavljanje je kratkoročno, strašan pad broja novorođene djece tek slijedi. Naime, u idućim godinama u dob za rađanje ulaze djeca rođena nakon jakog pada nataliteta u Hrvatskoj. Dakle, generacije koje su malobrojne. Stoga se ne može očekivati da će rađati veći broj djece od sadašnjih generacija, a nema ni poticajnih mjera natalitetne politike, što će taj pad učiniti još dramatičnijim - upozorava dr. Anđelko Akrap, predstojnik Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.

Iako se broj stanovnika nije bitno mijenjao, u posljednjih 40 godina broj novorođene djece u Hrvatskoj pao je za oko 40 posto: s prosječnih 67.000 sredinom 70-ih na oko 40.000 tijekom 2000-ih. U prosperitetnim godinama prije krize broj novorođenčadi je blago rastao. Još 2009. godine rođeno je 44.577 djece, vjenčalo se 22.382 parova, a razvelo njih 5076.

Uvriježenom, iako znanstveno neopravdanom metodom usporedbe sklopljenih i razvedenih brakova dobivao se podatak da se raspadao svaki četvrti-peti brak.

Svaki 3. brak

A onda su se - neočekivano jako - osjetile posljedice krize. Tijekom 2011. godine rodilo se čak 3500 djece (7,5 posto) manje nego 2009. godine, a broj brakova pao je na najniže razine ikad zabilježene u Hrvatskoj: vjenčalo se jedva nešto više od 20.000 parova, što je manje čak i od broja sklopljenih brakova ratne 1991. godine, kad su se vjenčala 21.583 para. Paralelno je dramatično porastao broj razvoda: u toj 2011. godini porastao je za čak 15 posto u odnosu na godinu ranije. Istom metodom usporedbe raspadao se svaki treći brak.

200 vjenčanja više

Lanjske godine, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostali smo na razini 2011. - to nije rezultat koji bi bilo koga zadovoljio, ali barem je zaustavljen pad.

Lani se u Hrvatskoj rodilo 41.771 dijete, 600-tinjak više nego 2011. godine, vjenčalo se 200 parova više (njih ukupno 20.323) i razvela tri para manje nego 2011. godine (ukupno 5659).

Međutim, prvi preliminarni podaci za 2013. godinu ukazuju da bi se crna predviđanja demografa već sada mogla početi ostvarivati.

Nužne aktivne mjere pronatalitetne politike

Prema podacima iz posljednjeg Mjesečnog statističkog izvješća - u kojem se objavljuju preliminarni podaci koji nisu uvijek sasvim precizni, ali nepogrešivo ukazuju na trend - u prva četiri mjeseca ove godine rodilo se 350 djece manje nego u istom razdoblju lani (12.923 rođene djece u odnosu na 13.277 rođenih u prvom kvartalu 2012. godine). Primjetno je, za gotovo deset posto, pao broj sklopljenih brakova - sa 3928 na 3596, a još je dramatičnije - za 20 posto! - porastao broj razvoda u promatranom razdoblju: sa 1878 u prva četiri mjeseca 2012. godine na 2265 u istom razdoblju 2013.

- Pad broja rođene djece mogu ublažiti samo aktivne mjere pronatalitetne politike, olakšavanje mladima da steknu osnovno potrebno za zasnivanje obitelji: da riješe stambeno pitanje, vlastitim stanom ili subvencionirano, prihvatljivo i sigurno podstanarstvo, da se zaposle, da im poslodavci roditeljstvo ne uzimaju za zlo, da im se osiguraju cijenom prihvatljive usluge poput vrtića i jaslica - ističe dr. Akrap.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 11:20