Vlada je razradila model za uvođenje poreza ne ekstra dobit prema kojemu bi po stopi od 33 posto bile oporezovane kompanije u Hrvatskoj s prosječnim godišnjim prihodima većim od 300 milijuna kuna i koje su u 2022. godini imale dobit 20 posto iznad prosjeka iz prethodne četiri godine.
Drugim riječima, ako je neka tvrtka u 2022. imala dobit 28 posto veću od prosjeka iz 2018., 2019., 2020. i 2021., tih osam postotnih poena veće dobiti oporezovalo bi se u idućoj godini po stopi solidarnog poreza od 33 posto.
Prema ovom modelu koji je na stolu, ali nije definitivan, kažu nam sugovornici dobro upoznati s razradom novog zakona, država bi u 2023. godini mogla uprihoditi dodatnih milijardu i pol do dvije milijarde kuna, ovisno o tome koliku će dobit kompanije prijaviti, a novi namet, koji je na razini Europske unije predložen kako bi se pomoglo građanima suočenima s energetskom krizom, zahvatio bi oko 200 najvećih hrvatskih kompanija.
Nekoliko modela
Riječ je o kompanijama u energetskom sektoru, bankama, velikim trgovačkim lancima, prehrambenoj i financijskoj industriji, ali i pojedinim IT kompanijama, zbog čega je ovaj Vladin model zasmetao pojedinim koalicijskim partnerima, a i neki istaknuti HDZ-ovci imaju dvojbe.
Naime, iako je ideja Europske unije da se novim porezom zahvate naftne i plinske kompanije pa se onda taj prihod koristi za pomoć socijalno najugroženijim građanima kojima rastu računi za struju i plin, naša Vlada odlučila se na korak dalje te bi ovaj porez plaćale sve kompanije koje imaju godišnje prihode veće od 300 milijuna kuna i rast dobiti veći od 20 posto, a u to onda spadaju i one kompanije koje se nisu okoristile u energetskoj krizi.
Naši sugovornici uvjeravaju nas kako su svi u koaliciji i u HDZ-u za to da se porez uvede i da će se on uvesti, ali se još bruse detalji. Cilj je, kažu nam izvori, da se zakonom preciznije zahvate oni koji su stvarni ekstraprofiteri, ali da doista postoji bojazan da novi namet pogodi i one koji to nisu. Nekoliko je modela koji bi se mogli uzeti u obzir, a kako doznajemo, u Vladi će gledati i druga europska iskustva kako bi se došlo do konačnog zakona.
Jedna od varijanti je i da se podigne prag za oporezivanje s 20 posto rasta dobiti, ali i da se cilja samo na one sektore koji bi mogli biti ekstraprofiteri, poput energetskih kompanija i sektora trgovine. Jer nije isto, kažu sugovornici, ako je netko imao ranije investicije, pa mu je dobit ove godine značajno rasla, ili ako je netko imao 21 posto veću dobit, od onih koji su imali 150 posto veću dobit.
- Ina se, primjerice, ne vodi kao energetska, nego kao proizvodna kompanija prema NKD-u pa će biti teško točno ciljati one koji su imali ekstra profit zbog poremećaja na tržištu - kaže nam sugovornik. I drugi izvor kaže kako se o ovome pričalo na koalicijskom sastanku u ponedjeljak i da će se razgovori nastaviti.
- Iz ekstra poreza trebalo bi možda izuzeti one koji su prodavali imovinu pa im je to ušlo u povećanu dobit, odnosno da se cilja one koji su jako povećali dobit, ne zbog nekog izvanrednog prihoda od prodaje udjela, nego poremećenih odnosa na tržištu. Limitiranje granice tko bi sve u to ušao tek ćemo dogovoriti - kaže sugovornik. Ako će se možda na kraju ići horizontalno, pa će porez zahvatiti i one koje ne bi trebao, Vlada bi, dodaje, trebala napraviti kompenzacijske mjere za one koji su ulagali u istraživanja i razvoj.
Vjerojatni kandidati
Europska komisija je u uredbi predvidjela uvođenje privremenog poreza na ekstra dobit u 2022. godini tvrtkama iz sektora proizvodnje nafte, plina, ugljena i rafinerija, a formalno je u pitanju "doprinos solidarnosti", kako su ga nazvali.
U Hrvatskoj bi, prema toj uredbi, Ina bila jedan od vrlo vjerojatnih kandidata za plaćanje dodatnog poreza, a za prvih devet mjeseci je imala dobit iz redovnih aktivnosti prije oporezivanja 163% veću nego u istom razdoblju lani. Ona je, doduše, u 2020. poslovala s gubitkom.
Podsjećamo da su u Enna grupi, u čijem je sastavu PPD, u rujnu rekli da na plinskom tržištu ekstra dobit ostvaruju jedino proizvođači plina, a PPD je opskrbljivač. Lani je imao dobit od 262 milijuna kuna, više nego u 2019. godini (198,7 milijuna kuna) i 2020. (226,5 milijuna kuna).
Odluči li se Vlada na novi porez šire od energetskog sektora, onda je moguće da to tangira cijeli niz kompanija i banaka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....